Tribine

TRIBINA: CAMUS, POTOMSTVO SUNCA / Izv. prof. dr. sc. Maja Vukušić Zorica

14.06.2022. u 19:00 h utorak

Camus, nezaobilazna referenca hrvatskih čitatelja francuske književnosti, osuvremenjen je u doba pandemije kroz "Kugu". Od najpoznatijeg "Stranca" i njegovog predšasnika, "Sretne smrti", do alegorijskog "Pada" i autobiografskog "Prvog čovjeka" koji se trebao zvati Adam, Camus je u nas ponajprije poznat kao romanopisac i dramatičar, i nesretno preminuli nobelovac koji je volio Nietzschea i Dostojevskog. Pisac koji je vlastiti opus podijelio na dva ciklusa, apsurd i pobunu, u usporedbi sa svojim suvremenikom, Sartreom, ponajprije je humanist koji se protivi totalitarizmima.

Posthumno tiskanje više od deset knjiga Camusove korespondencije daje naslutiti da Camus još nije rekao svoju posljednju riječ.

Njegova prepiska s pjesnikom i prijateljem Renéom Charom, jednim od omiljenih pjesnika filozofa 20. stoljeća, nastavlja se i u knjizi "Potomstvo sunca", koja prikazuje i malo drugačijeg Camusa.

Iz zajedničke strasti prema francuskom departmanu Vaucluse rađa se slika Camusa kao pisca fragmentarne i poetske fakture koja, nakon djetinjstva u Alžiru, iskušenja siromaštva, nogometa, susreta sa školom i iskustva rata i nepravde, podsjeća kako na kraju ipak ostaje sunce, svjetlost i nada. Od Prvog čovjeka do Potomstva sunca, Camus, nasljedujući klasičnu tradiciju limpidnosti pročišćene rečenice i aforističkog izraza, promiče promišljenu jednostavnost suživota koji, onkraj očaja, odolijeva patetici.

više...
Tribine

Tribina: UKRAJINA, INFORMACIJSKI KAOS, ŽRTVE I POSLJEDICE / GORDAN AKRAP I VLADIMIR BOGDANIĆ

12.05.2022. u 18:30 h četvrtak

Agresija Rusije na Ukrajinu, prvorazredan je geopolitički događaj našeg doba. Po strašnim ljudskim stradanjima i razmjerima katastrofalnih razaranja to je rat koji od samog početka izaziva jezu ali će njegove prave posljedice biti moguće sagledati tek u vremenu pred nama.

Kao nikada u povijesti naše civilizacije on se odvija u znaku informacijskog kaosa. Količina informacija kako onih lažnih tako i istinitih, nevažnih i važnih, besmislenih i smislenih ne povećava naše znanje i razumijevanje događaja već ga vrlo često umanjuje. Ovo je osobito važno za žrtve agresije na Ukrajinu. U tom je smislu film koji slijedi nakon razgovora mogući odgovor na pitanje o našoj kulturi solidarnosti i pomoći nedužnim žrtvama među kojima je ogroman broj djece.

O ovoj temi razgovaraju doc. dr. sc. Gordan Akrap, ekspert iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti i Vladimir Bogdanić, publicist i osoba s humanitarnim iskustvom dužim od 40 godina.

više...
Tribine

Religija, identitet i rat na primjeru povijesti Izraela

09.05.2022. u 19:00 h ponedjeljak

S dr. sc. Borisom Havelom, autorom niza knjiga i znanstvenih članaka o povijesti Izraela i arapsko-izraelskom sukobu, dr. sc. Nino Raspudić razgovarat će o složenom odnosu religije, identiteta, povijesnog bremena i aktualne geopolitike Bliskog Istoka s posebnim naglaskom na Izrael. Je li arapsko-izraelski sukob u osnovi i dalje vjerski rat? Kakvu ulogu u tom višestoljetnom konfliktu ima formiranje suvremenih nacija i država, i je li ono izmijenilo njegov karakter? Ima li marksistička analiza ratova kao u osnovi ekonomski motiviranih sukoba ikakvog smisla na primjeru Izraela? O tim i bliskim temama razgovaramo s autorom uoči izlaska njegove nove, kapitalne knjige o povijesti Izraela.

više...
Tribine

GEOPOLITIKA U KONTEKSTU AGRESIJE NA UKRAJINU / Predavač: dr.sc. Svjetlan Berković

28.04.2022. u 19:00 h četvrtak

Ruska agresija na Ukrajinu predstavlja tektonski poremećaj u međunarodnim odnosima, najveći nakon završetka „Hladnog rata“. Ničim izazvana oružana agresija Ruske Federacije na susjednu suverenu i neovisnu državu Ukrajinu eklatantno je kršenje međunarodnog prava, izazivajući negativne posljedice u suvremenom međunarodnom poretku. Međunarodna zajednica, kakva je bila od prestanka blokovske podjele, pa do napada Rusije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, više ne postoji. Novi kompleksni politički, sigurnosni, ekonomski i kulturološki globalni izazovi traže preispitivanje dosadašnje teze o suvremenim geopolitičkim međunarodnim odnosima i definiranje nove multipolarne raspodjele u svijetu, te analiziranje i anticipiranje reperkusija takvih promjena.

više...
Tribine

Tribina: Znanost i filozofija

25.04.2022. u 18:00 h ponedjeljak

O slojevitom odnosu filozofije i znanosti dr. sc. Nino Raspudić razgovara s dr.sc. Borisom Kožnjakom s Instituta za filozofiju. Kako se razvila zapadna znanost i na koji način se emancipirala od filozofije? Koja je uloga filozofije znanosti? Može li znanost postojati bez filozofskog okvira? Je li znanost danas postala dogmatična? Što je to antiznanost i koliko je utjecajna u suvremenom društvu? Hoće li korona kriza dovesti do pada ugleda prirodnih znanosti i porasta interesa za filozofiju?

više...
Tribine

Tribina OTPOR (PREMA) KNJIŽEVNOSTI - ANDRE GIDE : Od SSSR-a do Chopina i suda

29.03.2022. u 19:00 h utorak

Onoga kojega obično hrvatsko čitateljstvo poznaje kao autora Krivotvoritelja novca ili Vatikanskih podruma, nobelovca i „modernog klasika“ francuske književnosti prve polovice 20. stoljeća, Andréa Gidea, ovdje ćemo predstaviti kao autora posve različite fakture: od putopisa Povratka iz SSSR-a, izdanog deset godina nakon Krležinog Izleta u Rusiju, preko Bilješki o Chopinu i njegove ljubavi prema glazbi koja ipak ne doseže muzikološke uvide jednog Adorna, do zbirke eseja „Ne sudite“, tekstova koji tematiziraju njegovo iskustvo porotnika na sudu i donose promišljanja o uvijek aktualnim pitanjima prava i pravde.

O Andréu Gideu govorit će izv. prof. dr. sc. Maja Vukušić Zorica, i predstojnica Katedre za francusku književnost Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

više...
Tribine

FILOZOFIJA I TEOLOGIJA: podudaranja, razilaženja, (ne)razumijevanja

28.03.2022. - 28.03.2022.

S prof. dr. sc. Stjepanom Kušarom razgovarat ćemo o odnosu filozofije i teologije, s posebnim osvrtom na srednji vijek. Kako se razvijao odnos kršćanske misli i grčke filozofije, zašto je sv. Toma Akvinski izvršio prebacivanje s Platona na Aristotela, tko je kroz stoljeća bio čija "sluškinja", koji su glavni suvremeni teološki prijepori, je li bježanjem od teologije filozofija sve više postajala sluškinja ideologije? O ovim i drugim temama vezanima uz odnos filozofije i teologije razgovaramo s eminentnim hrvatskim teologom i profesorom na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

više...
Tribine

Tribina: KREŠIMIR MIŠAK - POVIJEST ISTRAŽIVANJA SVIJESTI

16.02.2022. u 19:00 h srijeda

Ne postoji konačna definicija svijesti. Dok se nekima čini da ni ne postoji, drugi smatraju da ne postoji ništa izvan nje. Ipak, koliko god neuhvatljiva bila već kao pojam, u posljednjih stoljeće i pol svijest, tj. njeni fenomeni, istraživala se iz raznih kutova. Od spiritističke ere preko remote viewinga i istraživanja kolektivne svijesti pomoću računala, do istraživanja osjetilnosti biljaka i raznih vidova iscjeljiteljstva, ponešto se i naučilo. Pitanje prirode svijesti pogotovo postaje aktualno u današnje vrijeme razvoja tzv. umjetnih inteligencija, baš kao što može biti i put prema mističnijem doživljaju svijeta...

više...
Tribine

AICA: DIJALOZI 3 Nada Beroš

07.02.2022. u 19:00 h ponedjeljak

Pozivamo Vas na razgovor s Nadom Beroš u ponedjeljak, 7. veljače 2022. u 19 sati u KIC-u Zagreb

U okviru programa AICA: DIJALOZI Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA) predstavljamo Nadu Beroš, kritičarku, urednicu, prevoditeljicu, predavačicu i dugogodišnju kustosicu Galerije, potom Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb i koautoricu, s Tihomirom Milovcem, „Zbirki u pokretu“, prvog stalnog postava Muzeja u novoj zgradi (2009.-2019.). Nada Beroš bila je dobitnica Godišnje nagrade HS AICA za 2005. godinu, te je povodom nagrade objavljena njezina knjiga „Kroćenje tame: eseji i razgovori o umjetnosti na prijelomu stoljeća“ (Fraktura, 2011.).

više...
Tribine

Čitateljska radionica: Čitaj, ne skitaj!

13.01.2022. u 11:00 h četvrtak

Kulturno informativni centar organizira čitateljsku radionicu Čitaj, ne skitaj s učenicima trećih razreda Škole primijenjene umjetnost i dizajna, Zagreb.
Potaknut ćemo učenike da se samostalno izražavaju o knjigama koje su čitali za vrijeme zimskih praznika, da jedni drugima preporuče štiva koja su im se svidjela i da progovore o svom odnosu prema knjigama, čitanju, lektiri i sličnim temama.

Razgovor s učenicima vodit će književna kritičarka i teoretičarka Marija Ott Franolić i profesorica hrvatskog jezika i književnosti Jelena Popović.

više...