Kulturno informativni centar organizira čitateljsku radionicu Čitaj, ne skitaj s učenicima trećih razreda Škole primijenjene umjetnost i dizajna, Zagreb.
Potaknut ćemo učenike da se samostalno izražavaju o knjigama koje su čitali za vrijeme zimskih praznika, da jedni drugima preporuče štiva koja su im se svidjela i da progovore o svom odnosu prema knjigama, čitanju, lektiri i sličnim temama.

Razgovor s učenicima vodit će književna kritičarka i teoretičarka Marija Ott Franolić i profesorica hrvatskog jezika i književnosti Jelena Popović.

Pozivamo Vas na razgovor s Nadom Beroš u ponedjeljak, 7. veljače 2022. u 19 sati u KIC-u Zagreb

U okviru programa AICA: DIJALOZI Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA) predstavljamo Nadu Beroš, kritičarku, urednicu, prevoditeljicu, predavačicu i dugogodišnju kustosicu Galerije, potom Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb i koautoricu, s Tihomirom Milovcem, „Zbirki u pokretu“, prvog stalnog postava Muzeja u novoj zgradi (2009.-2019.). Nada Beroš bila je dobitnica Godišnje nagrade HS AICA za 2005. godinu, te je povodom nagrade objavljena njezina knjiga „Kroćenje tame: eseji i razgovori o umjetnosti na prijelomu stoljeća“ (Fraktura, 2011.).

Ne postoji konačna definicija svijesti. Dok se nekima čini da ni ne postoji, drugi smatraju da ne postoji ništa izvan nje. Ipak, koliko god neuhvatljiva bila već kao pojam, u posljednjih stoljeće i pol svijest, tj. njeni fenomeni, istraživala se iz raznih kutova. Od spiritističke ere preko remote viewinga i istraživanja kolektivne svijesti pomoću računala, do istraživanja osjetilnosti biljaka i raznih vidova iscjeljiteljstva, ponešto se i naučilo. Pitanje prirode svijesti pogotovo postaje aktualno u današnje vrijeme razvoja tzv. umjetnih inteligencija, baš kao što može biti i put prema mističnijem doživljaju svijeta...

U organizaciji CRVENIH NOSOVA klaunovadoktora održat će se PANEL-DISKUSIJA u KIC – u (Kulturno informativni centar) 1 kat, 10. ožujka (četvrtak), 2022. u Zagrebu od 11 do 13 sati.

Na događaju će se okupiti stručnjaci i stručnjakinje iz područja socijalne i medicinske skrbi. Na panel-diskusiji izlagat će dr.med. Sanja Klaić Grotić, liječnica obiteljske medicine u Zagrebu koja će govoriti na temu „Demencija ili život u trenutku, filozofska postavka klaundoktora“; Zatim će na temu „Iskustvo zajedničke suradnje stručnjaka u domovima za starije osobe i klaunovadoktora“ govoriti ravnateljice domova za starije osobe: Marija Kuštra, ravnateljica „Doma Medveščak“; Nataša Koražija ravnateljica „Doma Park“ ; Štefica Karačić ravnateljica „Doma Centar“.

Predstavnica socijalne skrbi Grada Zagreba i predstavnica Socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu: Dr.sc. Romana Galić, pročelnica Grada Zagreba za socijalnu i zdravstvenu zaštitu; Prof.dr.sc. Ana Štambuk s Pravnog fakulteta će otvoriti važnu temu:„Integracija starijih osoba u naše društvo, kontekst Hrvatske i Zagreba“.

S prof. dr. sc. Stjepanom Kušarom razgovarat ćemo o odnosu filozofije i teologije, s posebnim osvrtom na srednji vijek. Kako se razvijao odnos kršćanske misli i grčke filozofije, zašto je sv. Toma Akvinski izvršio prebacivanje s Platona na Aristotela, tko je kroz stoljeća bio čija "sluškinja", koji su glavni suvremeni teološki prijepori, je li bježanjem od teologije filozofija sve više postajala sluškinja ideologije? O ovim i drugim temama vezanima uz odnos filozofije i teologije razgovaramo s eminentnim hrvatskim teologom i profesorom na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Onoga kojega obično hrvatsko čitateljstvo poznaje kao autora Krivotvoritelja novca ili Vatikanskih podruma, nobelovca i „modernog klasika“ francuske književnosti prve polovice 20. stoljeća, Andréa Gidea, ovdje ćemo predstaviti kao autora posve različite fakture: od putopisa Povratka iz SSSR-a, izdanog deset godina nakon Krležinog Izleta u Rusiju, preko Bilješki o Chopinu i njegove ljubavi prema glazbi koja ipak ne doseže muzikološke uvide jednog Adorna, do zbirke eseja „Ne sudite“, tekstova koji tematiziraju njegovo iskustvo porotnika na sudu i donose promišljanja o uvijek aktualnim pitanjima prava i pravde.

O Andréu Gideu govorit će izv. prof. dr. sc. Maja Vukušić Zorica, i predstojnica Katedre za francusku književnost Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Pozivamo Vas na razgovor s Leonidom Kovač u ponedjeljak, 11. travnja 2022. u 19 sati u KIC-u, Zagreb.

U sklopu programa AICA: DIJALOZI 4 Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA) predstavljamo Leonidu Kovač, teoretičarku umjetnosti, kustosicu, redovitu profesoricu na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, suradnicu Centra za ženske studije te autoricu različitih izložbi i knjiga, kako iz područja teorije, tako i monografski orijentiranih. S Leonidom Kovač razgovarat će Josipa Bubaš, Janka Vukmir te Tena Starčević. Razgovor će se voditi o različitim segmentima djelovanja Leonide Kovač – kustoskoj praksi, teorijskom angažmanu, radu u obrazovnom sustavu, te statusu likovne kritike danas. „Transgeneracijski prijenos znanja“ bit će jedno od ključnih žarišta razgovora, unutar kojeg će sudionice podsjetiti i na neke važne točke recentne povijesti umjetnosti s kojima mlađe generacije možda nisu upoznate.

O slojevitom odnosu filozofije i znanosti dr. sc. Nino Raspudić razgovara s dr.sc. Borisom Kožnjakom s Instituta za filozofiju. Kako se razvila zapadna znanost i na koji način se emancipirala od filozofije? Koja je uloga filozofije znanosti? Može li znanost postojati bez filozofskog okvira? Je li znanost danas postala dogmatična? Što je to antiznanost i koliko je utjecajna u suvremenom društvu? Hoće li korona kriza dovesti do pada ugleda prirodnih znanosti i porasta interesa za filozofiju?

Ruska agresija na Ukrajinu predstavlja tektonski poremećaj u međunarodnim odnosima, najveći nakon završetka „Hladnog rata“. Ničim izazvana oružana agresija Ruske Federacije na susjednu suverenu i neovisnu državu Ukrajinu eklatantno je kršenje međunarodnog prava, izazivajući negativne posljedice u suvremenom međunarodnom poretku. Međunarodna zajednica, kakva je bila od prestanka blokovske podjele, pa do napada Rusije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, više ne postoji. Novi kompleksni politički, sigurnosni, ekonomski i kulturološki globalni izazovi traže preispitivanje dosadašnje teze o suvremenim geopolitičkim međunarodnim odnosima i definiranje nove multipolarne raspodjele u svijetu, te analiziranje i anticipiranje reperkusija takvih promjena.

Poezija to go je projekt poticanja čitanja poezije namijenjen mladima i svima koji se tako osjećaju. Pokrenula ga je književnica Sonja Zubović iz ljubavi prema hrvatskom jeziku, pod motom „poezija je laboratorij jezika, a jezik je nukleus nacionalnog identiteta“. Projekt je zaživio digitalno na društvenim mrežama 2015. godine i otad bilježi izuzetno lijepe rezultate kontinuirane vidljivosti i popularnosti.
Poezija to go uz digitalnu aktivnost organizira i programe - druženja s pjesnicima uživo.

S dr. sc. Borisom Havelom, autorom niza knjiga i znanstvenih članaka o povijesti Izraela i arapsko-izraelskom sukobu, dr. sc. Nino Raspudić razgovarat će o složenom odnosu religije, identiteta, povijesnog bremena i aktualne geopolitike Bliskog Istoka s posebnim naglaskom na Izrael. Je li arapsko-izraelski sukob u osnovi i dalje vjerski rat? Kakvu ulogu u tom višestoljetnom konfliktu ima formiranje suvremenih nacija i država, i je li ono izmijenilo njegov karakter? Ima li marksistička analiza ratova kao u osnovi ekonomski motiviranih sukoba ikakvog smisla na primjeru Izraela? O tim i bliskim temama razgovaramo s autorom uoči izlaska njegove nove, kapitalne knjige o povijesti Izraela.

Agresija Rusije na Ukrajinu, prvorazredan je geopolitički događaj našeg doba. Po strašnim ljudskim stradanjima i razmjerima katastrofalnih razaranja to je rat koji od samog početka izaziva jezu ali će njegove prave posljedice biti moguće sagledati tek u vremenu pred nama.

Kao nikada u povijesti naše civilizacije on se odvija u znaku informacijskog kaosa. Količina informacija kako onih lažnih tako i istinitih, nevažnih i važnih, besmislenih i smislenih ne povećava naše znanje i razumijevanje događaja već ga vrlo često umanjuje. Ovo je osobito važno za žrtve agresije na Ukrajinu. U tom je smislu film koji slijedi nakon razgovora mogući odgovor na pitanje o našoj kulturi solidarnosti i pomoći nedužnim žrtvama među kojima je ogroman broj djece.

O ovoj temi razgovaraju doc. dr. sc. Gordan Akrap, ekspert iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti i Vladimir Bogdanić, publicist i osoba s humanitarnim iskustvom dužim od 40 godina.

Camus, nezaobilazna referenca hrvatskih čitatelja francuske književnosti, osuvremenjen je u doba pandemije kroz "Kugu". Od najpoznatijeg "Stranca" i njegovog predšasnika, "Sretne smrti", do alegorijskog "Pada" i autobiografskog "Prvog čovjeka" koji se trebao zvati Adam, Camus je u nas ponajprije poznat kao romanopisac i dramatičar, i nesretno preminuli nobelovac koji je volio Nietzschea i Dostojevskog. Pisac koji je vlastiti opus podijelio na dva ciklusa, apsurd i pobunu, u usporedbi sa svojim suvremenikom, Sartreom, ponajprije je humanist koji se protivi totalitarizmima.

Posthumno tiskanje više od deset knjiga Camusove korespondencije daje naslutiti da Camus još nije rekao svoju posljednju riječ.

Njegova prepiska s pjesnikom i prijateljem Renéom Charom, jednim od omiljenih pjesnika filozofa 20. stoljeća, nastavlja se i u knjizi "Potomstvo sunca", koja prikazuje i malo drugačijeg Camusa.

Iz zajedničke strasti prema francuskom departmanu Vaucluse rađa se slika Camusa kao pisca fragmentarne i poetske fakture koja, nakon djetinjstva u Alžiru, iskušenja siromaštva, nogometa, susreta sa školom i iskustva rata i nepravde, podsjeća kako na kraju ipak ostaje sunce, svjetlost i nada. Od Prvog čovjeka do Potomstva sunca, Camus, nasljedujući klasičnu tradiciju limpidnosti pročišćene rečenice i aforističkog izraza, promiče promišljenu jednostavnost suživota koji, onkraj očaja, odolijeva patetici.

Sudjeluju: Diana Burazer, Kemal Mujičić Artnsm, Davorin Žitnik, Cvijeta Grijak,
Luka Katančić i Sonja Zubović
U glazbenom dijelu programa nastupa Nina Romić

Poezija to go je projekt poticanja čitanja poezije, namijenjen mladima i svima koji se tako
osjećaju. Pokrenula ga je književnica Sonja Zubović iz ljubavi prema hrvatskom jeziku pod
motom „poezija je laboratorij jezika, a jezik je nukleus nacionalnog identiteta“. Projekt
je zaživio digitalno na društvenim mrežama 2015. godine i otad bilježi izuzetno lijepe
rezultate kontinuirane vidljivosti i popularnosti.

20. Festival prvih održava se od 19. do 24. rujna 2022. u Galeriji Događanja, Centru KNAP i Kulturno informativnom centru (KIC) u Zagrebu. Organizatori festivala Studio Artless su za središnju temu odabrali vrijeme rizika – nesigurnost kao konstantnu, globalni fenomen suvremenosti koji se pojavljuje uz različite oblike budućih neizvjesnosti. Među njima se kriju društveni i osobni rizici koji su ujedno postale točke kulturnog i umjetničkog istraživanja, ali i pogled na umjetničko postpandemijsko stvaranje.

Ovogodišnji skup HED-a posvećen je raspravi o poetikama i politikama vizualnoga u etnologiji i kulturnoj antropologiji, uzimajući u obzir vizualne izraze – poput fotografije, ilustracija, filma, videa, umjetničkih djela, kartografskih prikaza i dr. – kao predmet i metodu etnoloških i kulturnoantropoloških istraživanja i interpretiranja, te kao sredstvo komuniciranja, stručnih i znanstvenih saznanja u sektoru kulture, obrazovanja, turizma i u drugim javnim djelatnostima.

U društvenim i humanističkim znanostima vizualno je neizostavan predmet analize i izvor spoznaja o različitim aspektima kulture, ali i instrument bilježenja i prenošenja znanja.

Predavanje "Sebaldove dijalektičke slike" prvo je predavanje u okviru novog programa Umjetničkog paviljona Krajolici simultanih vremena: o memorijskim praksama u suvremenoj umjetnosti u kojemu se autorica projekta, povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač usredotočuje na razmatranje kompleksnih odnosa između pojmova slike, vremena i sjećanja u suvremenim intermedijskim umjetničkim praksama.

Četiri predavanja unutar ove serije razmotrit će navedenu temu kroz komparativno čitanje književnog opusa jednog od najvažnijih književnika s kraja 20. stoljeća W.G. Sebalda (1944. – 2001.), profesora europske književnosti na University of East Anglia u Norwichu i utemeljitelja Britanskog centra za književno prevođenje.

„Film je opera, scenarij je libreto, a knjiga snimanja je partitura“  
(Ante Babaja)

Povodom izdavanja Knjige snimanja Zvonimira Berkovića, koja je zaslugom HDA poprimila oblik prave, ukoričene i za izlog spremne knjige, KIC priređuje javni razgovor o RONDU te o njegovom jedinstvenom autoru i veličanstvenim koautorima.

Dvije godine nakon dva razorna potresa u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji čini se da se ništa po pogledu obnove tih područja ništa nije napravilo.
“Pametniji Grad”, bijenalna višegodišnja programska uspješnica Bacača sjenki koja se bavi gradom kao slojevitim resursom zajednice kroz izložbu i program “Pametniji grad 3.0 – Feniks ili Apokalipsa?” potiču raspravu o tome što se trebalo, moglo, može i treba napraviti da bi se ti gradovi i mjesta popravili, a stanovništvo smjestilo u pristojne domove, a institucije vratile u prvobitne ili napredne funkcije.

Tijekom programa (25. 11.- 14. 12. 2022.) koji osim u Pogonu i online za poprište uzima i zagrebački Kulturno informativni centar KIC u Zagrebu, više puta će biti prikazan dugometražni dokumentarni film Veljka Bulajića, legendarni, “Skopje 63” u produkciji Vardar filma i Jadran filma a zahvaljujući posudbi Hrvatske i Makedonske kinoteke. Ovaj film je nedavno, ove godine, na posebnoj projekciji reprizno prikazan na festivalu u Cannesu.

Korona kriza je u zadnje dvije godine otvorila brojna etička i politička pitanja. Gdje su granice ljudskih prava i sloboda u okviru pandemije? Tko ih smije i u kojoj mjeri ograničavati? Kako se procjenjuju štete i koristi pandemijskih mjera i ograničenja? Koje su najvažnije filozofske diskusije o COVID-zbilji i oko kojih točaka se javljaju prijepori? Kako je Giorgio Agamben, do jučer velikan suvremene filozofije, preko noći postao "kontroverzan"? Je li ovo bio izolirani biopolitički incident ili model koji će se sve češće primjenjivati u budućnosti?

U utorak, 20. 12. 2022. u 19 sati, u dvorani Kulturno informativnog centra u Preradovićevoj 5, održat će se koncertno čitanje dramskog teksta Božanska kuhinja u izboru i adaptaciji Zdenka Jelčića.

Božanska kuhinja adaptacija je djela Fiziologija okusa (Memoari jednog sladokusca) iz 1825. godine, čiji je autor francuski odvjetnik i gastronom Anthelme Brillat – Savarin (1755. – 1826.). Ovom izvedbom obilježit ćemo desetu sezonu koncertnog izvođenja neizvedenih ili neprevedenih tekstova po izboru i u adaptaciji Zdenka Jelčića, a na pozornici će mu se pridružiti i članovi umjetničke udruge KULTura sNova.