Zagreb je prožet simbolima u arhitekturi koji svjedoče o utjecaju društava prožetih ezoterijom čiji su članovi bili mnogi arhitekti koji su u 19. stoljeću gradili donji grad. Je li taj utjecaj ikad nestao? Slična se simbolika može pratiti i u razvoju grada u 21. stoljeću, a simboli su ucrtani i u sam tlocrt grada. Iščitavanje tog zagrebačkog koda, ugrađenog i u romane Marije Jurić Zagorke, vodi sve do njegovih prapočetaka i veza s drevnim misterijskim kultovima koji su ostavili neizbrisiv trag na tlocrtu i krajoliku Zagreba, a možda i potaknuli njegov nastanak.

Hrvatska je 2013 pristupila članstvu EU u očekivanjima boljih uvjeta življenja za svoje građane, smanjenja nezaposlenosti i siromaštva uz povećanje stabilnosti gospodarskog te sigurnosti političkog sustava. A jesu li očekivanja ispunjena, te koji su razlozi da još živimo zarobljeni u iluzijama globalizacije doznat ćete na ovoj tribini!

Ustav Republike Hrvatske svakome građaninu jamči zaštitu od kaznenih djela počinjenih iz mržnje, mrzilačkih pobuda i govora mržnje. Ustav jamči zaštitu osobnog dostojanstva i slobodu govora, zabranjuje diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, spolnoj, vjerskoj, nacionalnoj.
Kakvi su praktični dosezi svakog od tih ustavnih jamstava, kako se u Hrvatskoj suzbija mržnja i osigurava primjerena zaštita građana od svih vrsta kaznenih djela počinjenih iz mržnje, posebno iz perspektive Ustavnog suda.

Gosti: Ines Strenja, Trpimir Goluža, Nikica Gabrić

Kakva je kvaliteta zdravstvene skrbi u Hrvatskoj? Je li zdravstveni sustav dobro organiziran? Kakav je odnos struke i politike? Koliko je izražen kadrovski manjak, čime je izazvan i kako ga kompenzirati? Mogu li se smanjiti liste čekanja? Aktualni problemi u zdravstvu – od slučajeva Zaprešić i Metković do porasta nadriliječništva i pitanja skupih lijekova (Spinraza). Zašto se ukida obvezni staž za mlade liječnike? Je li naš zdravstveni sustav financijski održiv i kakva mu je perspektiva?

O tim i drugim temama vezanim uz hrvatsko zdravstvo moderator dr. sc. Nino Raspudić razgovarat će sa sudionicima tribine.

predstavit ćemo knjigu

Europa - neotkriveni kontinent
Sedam putovanja s fotografijama Kurta Kaindla

Karl-Markusa Gaußa.

Razgovor s autorom uz simultani prijevod s njemačkog vodit će Seid Serdarević.

Zaputiti se s Karl-Markusom Gaußom na putovanje Europom jedinstven je doživljaj, ne samo jer je autor jedan od najboljih svjetskih esejista i putopisaca već i zato što otkrivamo skrivene kutke svoga, navodno itekako istraženoga kontinenta. Krećući se prostranstvima prije svega središnje i istočne Europe, autor pronalazi zajednice koje čuvaju neko drugo vrijeme, koje nam pokazuju kako je i koliko Europa raznolika i zašto je to čini jedinstvenom.
Sasvim svejedno nalazi li se u Sviniji među Romima ili na Crnome moru među crnomorskim Nijemcima, je li na sjeveru u Litvi ili pak među Asircima u Švedskoj, Gaußa prije svega zanimaju ljudske sudbine, maleni detalji iz svakidašnjice.

Gost: Goran Šarić

Od najdavnijih vremena, koja još samo kao daleke vatre trepere u kolektivnoj podsvijesti ljudskog roda, čovjek je pokušavao objasniti svijet oko sebe i sebe u njemu. U prividu kaosa i nereda naši su daleki preci počeli naslućivati prve zakone, principe i redoslijede, na sličan univerzalni način kako se to zbivalo i na drugim dijelovima svijeta. No, dolazak kršćanstva stvorio je neobičnu simbiozu s drevnim vjerovanjima s jedne strane, i proganjanje nekih oblika drevnog svjetonazora s druge strane. Drevne vještine koje su proizlazile iz starog svjetonazora, kao i svjetonazor sam, našle su se na udaru, a naziv 'vještica' postao je opasan za znalce tih vještina. No, i vještine i šamanski koncepti svijeta preživjeli su na razne načine i u raznim oblicima i do najnovijeg doba.

Roman "Manji smo boemi" irske spisateljice Eimear McBride stilski je neobičan tekst o pomaknutoj ljubavnoj vezi, o sazrijevanju mlade djevojke, njezinoj potrazi za vlastitom seksualnošću i emocionalnošću. Napisan je jednim novim jezikom - zgusnutom sintaksom, visceralnim stilom koji skraćuje put od teksta do doživljaja stvarnosti.

Prevoditeljica dr. sc. Anda Bukvić Pažin i književna teoretičarka dr. sc. Maša Grdešić pokušat će roman rasvijetliti s raznih strana.

Tribina će se baviti odnosom javne skulpture i umjetničkog djela slobodne galerijske forme te domaćom i svjetskom spomeničkom baštinom. O javnom umjetničkom radu i publici kao njegovom integralnom dijelu, statusu hrvatske suvremene likovne umjetnosti, spomeničkoj plastici naših područja te ulogom umjetnika u odnosu na hrvatski standard i manjak općeg umjetničkog angažmana govorit će Nikola Vudrag, umjetnik koji je u posljednje vrijeme privukao veliku medijsku pozornost svojim uspjehom na pariškoj likovnoj sceni.

Gost: Saša Begović (3LHD)

Arhitektura u 21. stoljeću postaje kompleksan proces projektiranja tehnološki napredne, socijalno višeslojne i ideološki zahtjevne svakodnevice. Kako na izazove novog vremena arhitekti mogu dati odgovore? Kako odgajati i educirati mlade generacije koje bi svojim zgradama i urbanističkim rješenjima trebale biti spremne za ubrzanu budućnost? Na ta će pitanja, kroz kritičko-diskusijski dijalog i vizualno zanimljive prezentacije, pokušati dati odgovore voditelj tribine Alen Žunić i gost, renomirani arhitekt Saša Begović (3LHD). Istraživanje i detaljne analize problema gradova i teritorija, internacionalna umreženost te predavačka iskustva sa Harvarda, Cornella ili ETH u Zürichu, samo su neke od tema o kojima će se raspravljati na ovoj tribini.

Predavač: Robert Torre
Moderator: Neven Kepeski

U svojoj novoj knjizi Ima li života prije smrti?, Robert Torre sudi život iz samog života. Pokazuje što se iz ovog sada-i-ovdje života, može reći o ovom sada-i-ovdje životu. Iako psihijatar i psihoterapeut, ovdje istupa kao svojevrsni stručnjak za ljudsko iskustvo, utemeljen u filozofiji egzistencijalizma. Utoliko je ovo nesvakidašnja knjiga samopomoći, s jasno izloženim odgovorima na pitanja što je život i kako ga živjeti.
Robert Torre je zagrebački psihijatar, autor nekoliko knjiga s područja psihijatrije ovisnosti te u javnosti zapaženog kritičkog pamfleta Prava istina o psihijatriji.

Teatar Mašina igre u suradnji s Kulturno informativnim centrom (KIC) i Zagrebačkim kazalištem mladih (ZKM) organizira radionice dramaturgije, PR-a u kazalištu i kritičkog pisanja!

Program dvodnevnih radionica ‘Drama u tri čina’ koji uključuje radionicu dramaturgije pod vodstvom Jelene Kovačić, radionicu PR-a u kazalištu pod vodstvom Dalibora Jakusa te radionicu kazališne kritike pod vodstvom Igora Tretinjaka, održat će se tijekom tri vikenda u ožujku 2019. godine u prostoru Kulturno informativnog centra (KIC) u Zagrebu. Cijena pojedinačne radionice iznosi 400 kuna, a cijena paketa koji uključuje sve tri radionice iznosi 900 kuna. U cijenu je uključen i odlazak na predstavu Zagrebačkog kazališta mladih “Pansion Eden” prema unaprijed određenom rasporedu za početak ožujka 2019, a koja je ujedno radni predložak za radionice.

Autorica: Ivana Biočina; Voditelj: Goran Batina

Sudjeluju: doc. dr. sc. Silva Kalčić, Filozofski fakultet Svučilišta u Splitu, mag. oec. Bojan Nonković, BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i mag. ing. Ivana Biočina, autorica
Ivana Biočina kroz povijesni pregled, suvremena događanja, iskustva pojedinaca i sudbine tvornica istražuje i prikazuje kako se hrvatska tekstilna industrija nosi s procesima koji pogađaju najglobaliziraniju industriju na svijetu, nalazeći se pritom na iznimno značajnom mjestu – „između“ Europe i Istoka. Nadalje, otkriva nove tendencije vraćanja tekstilne industrije u Europu uz shvaćanje da se država ne može oslanjati samo na uslužni sektor već da osnova mora biti u proizvodnji. Knjiga Proizvedeno u Hrvatskoj.
Knjiga predstavlja jedinstveni, dosad nenačinjen, nepostojeći te stoga znanstveno vrijedan i inovativan pregled povijesti i suvremenosti tekstilne industrije u Hrvatskoj.

Afrički narod Dogoni učinila je svjetski poznatim knjiga Roberta Templa Tajna zvijezde Sirius. Taj veliki svjetski hit s početka 1970-tih interpretirao je dogonsku predaju kao znanje o zvijezdi Siriusu. No, proslavio je i rad francuskih antropologa iz prve polovice 20. stoljeća te upoznao širu publiku s nekima od glavnih junaka i elemenata dogonske predaje o nastanku njihve kulture. Dogoni i danas govore o ribolikom biću zvanom Nomo koje se spustilo s neba i naučilo ih svemu što znaju. Dogoni imaju unutarnji i vanjski sustav znanja. I dok je za vanjski sustav neosporno da sadrži znanje o sunčevu sustavu, unutarnji sustav znanja je taj koji je privlačio posebnu pažnju, pogotovo dogonski simbol zvan „Oval svijeta”, koji možda sadrži priču o životu samom...

U kojoj fazi se nalazi proces kanonizacije bl. Alojzija Stepinca? Koja je bila svrha formiranja mješovite komisije sa Srpskom Pravoslavnom Crkvom? Koje su točke prijepora oko njegove uloge tijekom Drugog svjetskog rata? Što nam Stepinčev slučaj govori o karakteru jugoslavenskog komunističkog režima?
O tim i drugim temama vezanim uz bl. Alojzija Stepinca dr. sc. Nino Raspudić razgovarat će sa sudionicima tribine, među kojima su i autori knjiga o kardinalu Stepincu, teolozi, povjesničari i članovi mješovite komisije: dr. sc. Robin Harris, dr. sc. Mario Jareb, dr. sc. Jure Krišto i dr. sc. Željko Tanjić

Predavač: Marko Vrdoljak

Marko Vrdoljak, profesionalni fotograf sa dugogodišnjim iskustvom, ovim predavanjem odvest će nas u najintimnije tajne odnosa između umjetnika i mjetnosti koju živi. Kroz primjere brojnih fotografija snimanih za razne projkete, Vrdoljak će nam dočarati što znači doživjeti čaroliju svjetlosti, kako se priprema za hvatanje čarobnih trenutaka, što mistično nalazi u svojoj potrazi za svijetlom te koje su ga fotografije iznenadile godinama nakon što ih je snimio.

Predavanje će pokušati odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja vezanih za budućnost Europske Unije. Funkcionira li EU još kao zajednica mira? Koji su glavni izazovi EU? Koja je uloga elita? Postoji li pravedna raspodjela resursa u EU? Što su uzroci, a što posljedice suvremene krize EU? Što EU mora činiti, kako bi iz suvremene krize izašao snažniji? Koje su to vizije budućnosti?
Prof.dr.sc. Goran Bandov, pravnik i politolog, izvanredni profesor i prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, europski je ekspert za međunarodne političke odnose i međunarodno javno pravo s fokusom na ljudska prava i zaštitu manjina i urođenika.

Gosti: Vedran Pedišić i Erick Velasco Farrera (SANGRAD + AVP arhitekti)

Početkom 21. stoljeća arhitektura je velikim dijelom krenula za trendom 'Bilbao efekta' (prema Guggenheim muzeju u Bilbau arhitekta Franka Gehrya) – stvarajući zgrade koje će svojom formom i ikoničnošću dominirati gradom i postaviti ga na mapu svjetskih turističkih destinacija. Gosti tribine – arhitekti Vedran Pedišić i Erick Velasco Farrera (SANGRAD + AVP arhitekti) – izabrali su drugačiji put – projektiranje po načelima jednostavnosti, čitkosti i nepretencioznosti, s decentnom pojavnošću arhitekture u slici grada. Nakon što su zajedno otvorili združeni ured ostvarili su niz projekata različitih tipologija od stanovanja, zgrada javne namjene ili poslovnog karaktera, do zapaženih i nagrađenih rješenja edukacijsko-obrazovnih ustanova te sportsko rekreacijskih objekata. Najpoznatiji projekti su im nedavno završeni studentski dom kampusa Varaždin i obrazovni kompleks na zagrebačkoj Kajzerici (s E. Špirićem) za koji su osvojili i najvažnije godišnje strukovne i nacionalne nagrade za arhitekturu – „Viktor Kovačić“ i „Vladimir Nazor“ (obje 2014.).

Uz uvodnu prezentaciju ključnih projekata ovog etabliranog dvojca, na tribini će voditelj Alen Žunić razgovarati s gostima o njihovom načinu vođenja ureda, brojnim projektima (izvedenima ili nerealiziranima) i uopće njihovom prosedeu nastanka ideja i inovativnih arhitektonskih rješenja. Tribina će osim projekata ureda SANGRAD + AVP imati fokus i na razgovoru o arhitektonskim natječajima koje ovaj ured u posljednje vrijeme uspješno osvaja. Detaljnije će se razgovarati o temi održive i tehnološki napredne arhitekture i paralelnoj primjeni obnovljivih izvora energije, što je u konačnici budućnost struke.

Nakladnička kuća Mitopeja s osobitim vas zadovoljstvom poziva na hrvatsku turneju američke književnice Katherine Arden, autorice iznimno uspješne, na slavenskoj mitologiji zasnovane trilogije "Zimska noć". Predstavljanja će se održati od 11. do 15. travnja u Osijeku, Zagrebu, Splitu i Rijeci.
Sedam godina i šest mjeseci. Toliko je vremena prošlo otkako je tada 23-godišnja Katherine Arden na plaži havajskog otoka Maui, nakon odrađene smjene na plantaži makadamija, u solju nagrizenu bilježnicu upisala prve riječi onoga šo će postati Medvjed i Slavuj pa do trenutka kada je u siječnju 2019. Zima za vješticu stigla na police knjižara.
Pojava "Zimske noći", trilogije koja u savršenom spoju slavenske mitologije i ruske povijesti plete priču o Vasilisi Petrovnoj, čiji poseban dar ruske svećenike dovodi do zaključka da imaju posla s vješticom, poklopila se s početkom zime i prvim danima siječnja 2017., a prvi njezin dio, "Medvjeda i Slavuja", kritika i publika odmah su prihvatile s oduševljenjem. Čak ga je i internetska knjižara Amazon proglasila najboljim naslovom u kategoriji fantastike i znanstvene fantastike za tu godinu, čime je debitantica Arden za sobom ostavila suvremene klasike i majstore žanra poput Philipa Pullmana i Neila Gaimana. Stazom uspjeha kročili su i ostali dijelovi serijala; "Zima za vješticu" je, odmah po objavljivanju, dospjela na popis deset najprodavanijih naslova književnosti uopće The New York Timesa, što dovoljno govori o nestrpljivom čitateljskom iščekivanju fantastične završnice ove lirske povijesne sage.
Hrvatska izdanja "Zimske noći", u nakladi Mitopeje i prijevodu Vladimira Cvetkovića Severa najljepša su, stoji u zahvalama treće knjige, što ih je autorica vidjela, a ista se izdavačka kuća može pohvaliti prvim prijevodom "Zime za vješticu" i njezinom objavom izvan engleskog govornog područja

Zadnjih pet godina fotograf Ivo Pervan obilazi i fotografira „paralelnu Hrvatsku“, fascinantno bogatstvo i ljepotu prirode, kulturne baštine i ljudi svih hrvatskih krajeva, od baroknih crkava u selima Zagorja do kamenih vinograda na otocima. Autor ističe kako je, shvativši da „uz Hrvatsku, kakva se koristi u promidžbenim akcijama I materijalima, postoji još jedna Hrvatska koja sedamdesetak godina
stoji u mraku, totalno izolirana od Hrvata i od svijeta“, snimio preko 14 000 fotografija te skrivene hrvatske ljepote.

Uz projekciju jednog isječka tog golemog rada, s autorom i prof. Ivicom Vidovićem, Nino Raspudić porazgovarat će o toj nedovoljno poznatoj baštini i njenom potencijalu za novo brendiranje Hrvatske.

Poznati njemački lingvist Victor Klemperer (1881-1960) dnevnik je vodio već od mladosti, a danas je najzanimljivije čitati svjedočenja nastala tijekom Drugoga svjetskog rata. Bilo je to doba do tad neviđenoga nacionalsocijalističkog terora i vrijeme kada je sam bio u opasnosti, no ustrajao je u nužnosti bilježenja društvenih promjena, osobito onih koje su se događale Židovima kojima je i sam pripadao. Jasnim i nepatetičnim jezikom opisuje kako je određena društvena skupina sustavno isključivana, označena kao Drugo te postala nepoželjna i sustavno iskorjenjivana – a sve uz tihi pristanak većine. Kao lingvist, pomno je bilježio propagandne strategije koje su nacisti zlorabili u Trećem Reichu kako bi manipulirali masama. Tekst dnevnika objavljen pod naslovom Želim svjedočiti do kraja (Disput, 2017., prev. Damjan Lalović).

Arhitektura kvalitetnog stanovanja na prostoru Zagreba ima vrijednu tradiciju još od vremena međuratne moderne, a posebno se razvila dolaskom korifeja struke druge polovice 20. stoljeća kada djeluju Drago Ibler, Neven Šegvić ili Drago Galić. Za vrijeme kasne moderne višestambene zgrade Zagreba dostižu zavidan nivo oblikovanja, organizacije i tehnološke produkcije usporediv sa najaktualnijim zbivanjima u svijetu arhitekture toga doba. Međutim, recentni sloj stambene izgradnje 21. stoljeća u nas bilježi pad kvalitete s tek ponekom svjetlom autorskom točkom. U razgovoru s gostima Sašom Bradićem i Ines Nizić pokušat ćemo saznati više o uspješnim pristupima stambenoj arhitekturi i politici gradnje, o njihovim iskustvima djelovanja u Beču, komparacijama sa zagrebačkom scenom i mogućim sugestijama za naš kontekst.

Mjesec je daleko tajanstvenije tijelo nego što smo naučeni misliti. Od neobičnih fenomena snimanih na Mjesecu teleskopima i iz sondi, preko njegove veličine, matematike i geometrije koja odlikuje odnos Sunce-Mjesec-Zemlja pa sve do drevnih mitova o dolasku Mjeseca, naš svemirski pratitelj ostaje velika zagonetka koja svake večeri visi na nebu ispred naših očiju.

Promocija knjige Diane Glasnove „Bugarski vrtlari u Hrvatskoj“

Po završetku Prvoga svjetskog rada, u Zagreb dolaze i bugarski vrtlari kao jedna veća skupina koja aktivno sudjeluje u životu Zagreba, a i šire. S njihovim je dolaskom i ponuda povrća na zagrebačkoj tržnici postala raznovrsnija i bogatija, jer su bugarski vrtlari sa sobom donijeli i ovdje počeli uzgajati pojedine vrsta povrća koje prije nisu poznavali ovdašnji ljudi. Njihov marljiv i samozatajan rad, njihovo poštenje ostavljaju duboki trag u svijesti Zagrepčana, pa se dugo vremena za svakog tko se bavio vrtlarstvom reklo da je “bugar”, bez obzira što on s Bugarima nije imao nikakvih veza. Tim su činom Zagrepčani odali svojevrsno priznanje bugarskim vrtlarima za njihov marljiv rad i za njihov doprinos kvaliteti življenja u Zagrebu.

Web-projekt „Od5do95“ postoji već tri godine. To je multimedijalna platforma na kojoj se nalaze intervjui sa ženama različitih uzrasta, porijekla i životnih sudbina. To je virtualni muzej ženske usmene povijesti i svakodnevice. Pokrenule su ga režiserka Arijana Lekić Fridrih i snimateljica Andrea Kaštelan, a pridružio im se i producent Tibor Keser.

Žene u ovim intervjuima govore o svome odrastanju, odnosu s majkom, partnerom, djecom, o samorealizaciji, ambicijama, željama za budućnost, žaljenju za propuštenim i mnogim drugim temama.

Zašto je uopće važno bilježiti žensku usmenu povijest, i koja je specifičnost ovoga projekta? Kako nagovoriti žene da se otvore i javno ispričaju svoje životne priče, ponekad i vrlo intimne? Može li to biti dobar povod da ispitanice progovore o nekim tabu temama i da se pokrene ženski međugeneracijski dijalog? Što nam ovi intervjui govore o promjenama koje su žene doživjele unazad nekoliko generacija i o njihovom položaju u današnjem društvu? Po kojem se principu sugovornice biraju i koja im se pitanja postavljaju? Koje je sve rezultate ta platforma donijela i kako bi projekt trebao zaživjeti u budućnosti?

Kulturno informativni centar (KIC) i Hamper studio Zagreb pozivaju vas na promociju nove monografije / umjetničke knjige «Spaces, Stories, Geographies / Prostori, priče, geografije» Ane Bilankov u Kulturno informativnom centru (KIC) Zagreb, Preradovićeva 5, u utorak 28. 5. 2019 u 20 h.

Publikaciju će predstaviti autorica eseja i suurednica Leonida Kovač, dizajnerica, izdavač i suurednica Ivana Vučić, recenzent Tonko Maroević i autorica, urednica i suizdavač Ana Bilankov.
Prva sveobuhvatna monografija Ane Bilankov i istovremeno umjetnička knjiga strukturalno je zamišljena kao svojevrsni eksperimentalni film, ne-kronološki 'scenarij' njezinih konceptualnih umjetničkih djela nastalih u medijima fotografije, videa / eksperimentalnog filma, instalacije i teksta u posljednjih dvadeset godina. Strukturirana u deset poglavlja, knjiga postavlja niz pitanja na temu poetike / politike dislokacije, migracije, nomadizma, osobnog i kolektivnog sjećanja i konstrukcije identiteta u „među-prostorima“. Mnogi projekti nastali su u različitim geografskim kontekstima zahvaljujući više međunarodnih rezidencija u nekoliko europskih gradova, Moskvi i New Yorku, ili u oba autoričina 'doma', Zagrebu i Berlinu.

U okviru predavanja doc. dr. sc. Borka Bobovec prezentirat će Begovićev opus i kontekst vremena u kojem je djelovao. Mladog Begovića vrlo rano zapazio je Kauzlarić i uveo ga u svijet arhitekata koji su oblikovali prostor i društvene smjernice druge polovine dvadesetog stoljeća. Fin, uglađen, u besprijekorno skrojenim odijelima brzo se pozicionirao na arhitektonskoj i društvenoj sceni, a vremenom kroz rad na fakultetu oko sebe okupio grupu arhitekata koji su ga pratili na projektima.
Opredijeljenost za znanstveni pristup, koji je sam po sebi dugotrajan, uz sklonost stalnim promjenama i tvrdoglavost u namjeri da iz projektnog zadatka i trenutka u kome stvara izvuče maksimum, činile su ga teškim suradnikom. Promjene na projektima znale su biti zaustavljene tek rečenicom nekog od suradnika: „Zatuširano je profesore, ne može se više mijenjati.“, što je uz otpuhivanje dima iz sveprisutne lule prihvaćao i kretao dalje.

Tijekom gotovo pedesetgodišnje prisutnosti na arhitektonskoj sceni nametnuo se kao vrstan pedagog i ustrajni borac za implementaciju suvremenog u postojeći urbani kontekst, bez lažnog dodvoravanja, kako javnosti, tako i struci. Iza sebe ostavio je projekte, ali jednako tako i trag koji se osjeća u radu svih njegovih studenata koji su u polumraku predavaonice na trećem katu gledajući slajdove upijali riječi, stavove, odnos prema životu i arhitekturi.

Analize i rasprave oko nedavno održanih izbora za Europski parlament u hrvatskoj javnosti pretežno su bile fokusirane na domaću političku scenu te odnose unutar pojedinih stranaka u svjetlu postignutih rezultata. No ti izbori imaju znatno širu perspektivu i značenje. Sa sudionicima tribine analizirat ćemo kako su izbori prošli na razini Europske unije. Kako će izgledati novi sastav Europskog parlamenta i koliko će se razlikovati od starog? Koje su mogućnosti i najizgledniji scenariji sastavljanja većine? Kako su prošli izbori u najvažnijim državama Unije (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i dr.)? Do kakvih je promjena došlo u tim zemljama u odnosu na 2014.? Možemo li govoriti o bitno promijenjenoj političkoj slici Europe? Kakva je perspektiva Europske unije u sljedećim godinama?

Uz moderatora tribine Ninu Raspudića o ovim temama će razgovarati Ivana Petrović, Anđelko Milardović i Miro Kovač.

Često se mogu čuti žalopojke da mladi ljudi premalo čitaju, da su zabavljeni modernim tehnologijama koje su brže i površnije pa im je čitanje postalo statično i nezanimljivo. Posljedica toga je siromašan vokabular i razne poteškoće s pisanjem vlastitih tekstova. No i sami popisi lektire – koja je najmasovnije obavezno čitanje – kao da idu protiv čitanja. Prije svega, fiksirani su i ostavljaju nedovoljno mjesta osobnim izborima nastavnika i/ili učenika. Obavezni naslovi učenicima su često prezahtjevni i teško se s njima mogu identificirati. Zato masovno prepisuju sažetke tih naslova s interneta, lažu da su im se svidjeli u dojmu o djelu – ukratko, odrađuju lektiru poput nužnog zla.

Užitak u čitanju u školi gotovo ne postoji, učenici vrlo rijetko sami biraju knjige koje bi čitali, a čak i kad bi to željeli, pitanje je bi li stigli od prenatrpanih školskih programa. Ako mladim ljudima ne pokažemo da je u čitanju moguće uživati, cjeloživotni čitatelji postat će samo ona manjina koja čita unatoč i usprkos užasima lektire.

Kako u tim uvjetima učenicima pomoći da samoinicijativno posegnu za knjigom i da bez teškoća savladaju čitanje s razumijevanjem? Koje su praktične metode kojima se u razredu može poticati čitanje? Koji su autori danas djeci prispodobivi i koje sami rado čitaju? Što bi se trebalo promijeniti s novim kurikulumom i koliko se na promjene mora još čekati?

O tome će govoriti profesorica hrvatskog jezika Jelena Popović. Tribinu moderira književna teoretičarka Marija Ott Franolić.

Gošća: dr. sc. Snješka Knežević

Zagrebački urbanist Milan Lenuci (1849.-1924.) pripada urbanim mitovima. Pripisuje mu se autorstvo monumentalnog parkovnog okvira središta Zagreba, poznato kao Lenucijeva potkova, ali i sve dobro i najbolje nastalo u Zagrebu potkraj 19. i početkom 20. st. Prigodom 170. obljetnice njegova rođenja (16. lipnja 1849.) povjesničarka umjetnosti, dr. sc. Snješka Knežević govorit će o njegovu djelu koje se nipošto ne svodi samo na tzv. Lenucijevu potkovu, a prikazat će ga i kao gradskog djelatnika, sportaša i poznatu ličnost, svojedobno omiljenu u građanstvu.

Udruga NISMO SAME poziva vas da doživite iskustvo i promišljanje o životu kroz fotografije i anegdote s pješačenja u Camino de Santiago

Goranka Perc preboljela je malignu bolest, rak dojke. Suočivši se s teškom dijagnozom, suočila se i s nizom poteškoća na putu izlječenja, zbog kojih je više puta bila ljuta i na naše zdravstvo. Međutim, nije se predala, već je odlučila prkositi i bolesti i sustavu. U preispitivanju sebe i uzroka bolesti, otkrila je koliko je, zapravo, snažna i hvatajući se u koštac s bolesti, okružila se pozitivnim ljudima i odlučila za promjenu.
Uz izlječenje, danas kaže da joj je rak donio i puno lijepih stvari, pa i neka prijateljstva s nizom žena koje ranije nije poznavala. Zahvaljujući njima, angažirala se u udruzi NISMO SAME, u kojoj je danas potpredsjednica, i preko udruge pomaže svim ženama oboljelima od karcinoma. Upravo njima posvetila je i svoj najveći životni pothvat: odlučila je ispuniti san i prehodati 900 kilometara dugo hodočašće do Camino de Santiaga, poznato i kao Put Svetoga Jakova.

Mnogobrojni globalni prirodni ciklusi ukazuju da Zemlja ulazi u razdoblje zahlađenja. S druge strane, promicanje ideje globalnog zatopljenja i s njome povezane politike smanjivanja emisija ugljičnog dioksida ne usporava te postaje jedna od temelja razvoja 'pametnih gradova' i implementiranje tehnokratske vizije svijeta...

Ludilo poznaju sva društva, svih povijesnih razdoblja. I ne samo da se ludilo događa u društvu, nego je svakako i od društva, a dijelom zbog društva i utoliko je društveni fenomen.
Ludilo je puno širi i izvorniji pojam od psihijatrije. Ludilo može i bez psihijatrije, no psihijatrija ne može bez ludila.
Ludilo objedinjuje najzazornija iskustva bivanja čovjekom (otuđenja, priviđanja, sumanutosti, mahnitosti, bezumnosti, zamagljenja svijesti, radikalne samoće, strahovanja i patnje). Ono je postojalo prije, i usporedo, a postojat će i po trendovskom zalasku pojedinih psihijatrijskih neologizama.
Biti lud podrazumijeva biti čovjekom na najnerazumljiviji mogući način.

Poezija to go i KIC pozivaju Vas na druženje s pjesnicima koje će se održati u Kulturno informativnom centru, u utorak, 1. listopada 2019. u 19.30 sati.

Nastupaju Božica Jelušić, Stanka Gjurić, Vlasta Vrandečić Lebarić, Sonja Zubović i Kemal Mujičić Artnam.

Glazbeni gosti bit će Matej Mihaljević, violina i Marko Mihaljević, gitara.

Voditeljica programa je Sonja Zubović, autorica projekta Poezija to go

Medijski pokrovitelj događanja je Radio 101

Ulaz slobodan

Namjera je razgovorom problematizirati istinu. U tom će se kontekstu promišljati i propitivati o različitim vrstama istine, relativnosti istine, apsolutnoj istini, mogućnosti povećanja istinitosti istine itd. Dok je napose želja usmjeriti pažnju na istinoljubivost i otvoreno govorenje istine u situacijama kada to može biti opasno za govornika/cu, odnosno na koncept parezije.

Gosti:
prof. dr. sc. Marijan Krivak, Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku
izv. prof. dr. sc. Krešimir Petković, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Autor tribine i voditelj: dr. sc. Vanja Borš

Utorak, 19. 11. 2019. u 19,30 h

DRUŽENJE S PJESNICIMA

Poezija to go i KIC pozivaju Vas na druženje s pjesnicima koje će se održati u Kulturno informativnom centru, u utorak, 19. studenog 2019. u 19.30 sati.

Nastupaju Adriana Škunca, Borben Vladović, Tomica Bajsić, Sanja Lovrenčić, Vanda Mikšić i Sonja Zubović

Glazbena gošća je Nina Bajsić.

Voditeljica programa je Sonja Zubović, autorica projekta Poezija to go

Medijski pokrovitelj događanja je Radio 101

Ulaz slobodan.

Javno predavanje:

SLUČAJ JADWIGE SINGER
KAO ANALIZA SLUČAJA ARHIVA ŽENSKE UMJETNICE
Marika Kuźmicz, Fundacija Arton, Varšava

20. studenoga 2019. u 17:00
KIC, Preradovićeva 5, Zagreb


Predavanje je dio programa 11. dana fotografije Arhiva Tošo Dabac.

„Slučaj” Jadwige Singer predstavlja posebno drastičan primjer zanemarivanja i marginalizacije rada jedne ženske umjetnice. Jadwiga Singer (rođena u Katowicama u Poljskoj, 1952. – 2007.) bavila se fotografijom, filmom i videom, jedna je od suosnivačica skupine Laboratorium Technik Prezentacyjnych (Laboratorij prezentacijskih tehnika) u Katowicama te je teoretičarka spomenute skupine. Sa suradnicima kao što su Grzegorz Zgraja, Marek Kołaczkowski i Jacek Singer bila je aktivno uključena u rad skupine stvarajući brojne radove i teoretičarske tekstove. Međutim, tijekom vremena njezin je rad pao u zaborav te nije doživjela proučavanje i valorizaciju vlastitog rada. Ovo predavanje rezultat je ponovnog otkrivanja rada i doprinosa ove umjetnice nakon što je Marika Kuźmicz locirala njezin arhiv. Arhiv se trenutačno katalogizira te se može sagledati kao studija slučaja ženskih umjetnica „iza željezne zavjese”: sadrži sve vrste medija uključujući videovrpce koje su danas izvan uporabe i njezine nikada prikazane filmove, međutim informacije o njezinu radu i životu su još uvijek vrlo oskudne. Obrada ovog materijala stoga predstavlja svojevrsni detektivski posao. Zato će ovo predavanje biti posvećeno Jadwigi Singer, ali i procesu obrađivanja ove vrste arhivskog materijala.

Predavanje će se održati na engleskom jeziku.

Nismo u srednjem vijeku i ne palimo vještice, ali na ovim prostorima, kad je o ženama riječ, kao da nismo ni daleko. Bosansko-hercegovačka književnica Lana Bastašić nedavno je zbog svoje poezije bila žrtva javnog napada, prozvana da je „ukrašena čudesnim tetovažama i poznata kao autorica lezbijskih priča“. I nije se to dogodilo iz književnih razloga, nego osobnih – autor napada htio se preko nje politički razračunati s njezinim ocem!

Povratak je to u neka mračna vremena u kojima žene nisu važne same po sebi nego postoje kao kćeri, supruge, sestre… Osim toga radi se o svjetonazoru koji ne vrednuje autoričino djelo, nego si dozvoljava napade na njezin fizički izgled i izbor tema.

Na tribini će Lana Bastašić komentirati zašto na ovakve mizogine ispade treba reagirati, govorit će o šutnji kao političkom stavu i o društvu u kojem izraz „ženska glava“ ima isključivo negativne konotacije. Komentirat će razliku između pisanja poezije i proze i govoriti o svome posljednjem romanu „Uhvati zeca“, nominiranom za NIN-ovu nagradu.

Razgovor će moderirati teoretičarka i književna kritičarka Marija Ott Franolić.

“Priča o konobi” autorski je projekt Mikija Bratanića koji kroz prizmu fenomena izvorne, tradicionalne, težačke konobe predstavlja naše običaje, tradiciju, baštinu i prepoznatljivosti, kojima smo izuzetno bogati. Njegov uporan rad rezultirao je objavljivanjem tri knjige s temom konobe: "Konoba", "Priča o konobi" i "Priče iz konobe za djecu", te statusom "Zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske" koje je Ministarstvo kulture RH dodijelilo njegovoj obiteljskoj konobi u Vrbanju na otoku Hvaru. Na tom projektu okupio je ugledne ljude iz mnogih područja koji su sa svojih stručnih aspekata dali potvrdu vrijednosti ove priče i inicijative. Tako su knjigama i projektu svoje pozitivne recenzije i riječi podrške uputili: akademik Nenad Cambj, Silvio Braica, Joško Ćaleta, akademik Tomislav Raukar, Rene Bakalović, Veljko Barbieri, Neven Ljubičić, Ivan Urlić, Radoslav Bužančić, Joško Belamarić, Joško Božanić, te akademik Jakša Fiamengo. Autor je osmislio i posebnu multimedijalnu prezentaciju "Priča o konobi" koju je predstavio u mnogim gradovima diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu, od kojih posebno ističe gostovanje u Bostonu, New Yorku, San Franciscu, te ono kod našeg velikog vinara Miljenka Grgića na njegovom imanju u dolini Nape.

Zašto je došlo do štrajka u školama koji traje već više od mjesec dana? Kakvo je stanje hrvatskog školstva? U kakvim uvjetima rade naši nastavnici i jesu li pravedno plaćeni? Zašto su se štrajku pridružili i fakulteti? Koji su zahtjevi štrajkaša? Kako je tekao štrajk i koje su pozicije strana u pregovorima? Kako su mediji pratili štrajk? Je li na vidiku dogovor ili će se štrajk nastaviti i u prosincu?

"Smrt transhumanizmu, sloboda narodu" naslov je najnovije knjige krešimira Mišaka koju će predstaviti u KIC-u 28.11. 2019.

Prvi put u povijest postalo je nemoguće predvidjeti kako će svijet izgledati za nekoliko godina. Razvoj tehnologije preselio je transhumanizam sa stranica SF-romana u život, s njegovim obećanjima nadgradnje čovjeka pomoću tehnologije, kako bi on bio "više nego ljudski". No, zapravo je riječ o ideji i praksi stapanja čovjeka i stroja, učitavanja čovjeka u 'cloud' kako bi bio besmrtan i u razvoju virtualnih stvarnosti. Dok tehnologija bez ograda i etičkih upita nudi transhumanizam koji se temelji na razumijevanju ljudskog mozga isključivo kao uređaja za računanje u kojem se svijest pojavila slučajno kao rezultat kompleksnosti neuronskih mreža, dotle se znanstvene discipline 21. stoljeća ( poput epigenetike, znanosti o neuroplasticitetu ili placebu, istraživanja zvuka, svjetlosti i informacijskih kapaciteta vode itd) sve više odmiču od materijalističke paradigme. One sve više pokazuju u kojoj mjeri doživljaj i interpretacija stvarnosti defiiraju stvarnost, koja je u temelju informacijska, vibracijska i frekvencijska - baš kao i mi sami, a pokazuju i da naš um i naše "ja" nisu tek računalni procesi. Sve veće razumijevanje fraktalne geometrije nudi posve nove modele svijeta, od kojih smo se odmakli, a sad im se opet približavamo no ovoga puta ne kroz misticizam nego kroz modernu znanost 21. stoljeća.

U četvrtak, 19. prosinca u 19 sati u KIC-u, Preradovićeva 5, u povodu 120. obljetnice rođenja Jorge Luis Borgesa priređujemo program pod naslovom „U Borgesovim ogledalima“.

Uvodna riječ: Milana Vuković Runjić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu

Sudjeluju: Tonko Maroević, Goran Matović Daniel Rafaelić, Boro Radaković i Miro Odak

Scenski događaj „U Borgesovim ogledalima“ koncipiran je kao dinamično preplitanje ispovjednih tonova i temeljnih simbola izvučenih iz bogatoga i obilnoga opusa Jorgea Luisa Borgesa.

U svrhu jače polarizacije elemenata, pa i naglašavanja ideje međusobnog zrcaljenja svih sastojaka, uz umjetnike koji su trajno opsjednuti Borgesovim djelom, uključili smo glazbu i film. Sudionici ovog posebnog scenskog događaja koje je okupio Goran Matović, autor koncepcije, svojim umijećem uspostavljaju novi dijalog s piscem koji je središte književnog univerzuma.