Dana 10. veljače u 19 sati u Galeriji Forum, Teslina 16, otvorit će se izložba pod imenom Trag četvorice grafičara: Marija Čaušića, Igora Čabraje, Marija Matokovića i Mirana Šabića.
Sva četvorica autora pristupaju svijetu prirode kao nečemu što ostavlja trag na njihovu psihu. Potom oni ostavljaju trag na grafičkoj ploči, koji sam ostavlja trag na grafičkom otisku. Trag prirode očit je u njihovim motivima i pristupima u kojima spajaju klasične tehnike i suvremene metode produkcije rada. Mario Matoković nemogućnošću povlačenja ravne linije na aluminijskoj ploči komentira nemogućnost ljudskog upravljanja prirodom i vlastitom sudbinom. Mario Čaušić se na vrlo sličan način referira na neodređenost estetskoga u ljudskoj percepciji, a Miran Šabić u nekoliko ciklusa problematizira čovjekov trag na zemlji – trag naše civilizacije, trag okoliša na našu osobnu memoriju i doslovni trag prirodnog ambijenta na grafičkoj ploči. Igor Čabraja komentira arbitrarnost ljudskih konstrukata kao što su države definirane zastavama i suprotstavlja im komadiće realnog pejzaža koji jednobojne plohe na zastavama simboliziraju. „Realizam prikaza kod Šabića i Čabraje, kao i apstrahiranje različitih prirodnih i mentalnih procesa kod Čaušića i Matokovića ističu čovjeka i njegov um (odnosno njegove perceptivne sposobnosti) kao nerazdvojive dijelove prirode.“, piše u predgovoru izložbi kustos Feđa Gavrilović, voditelj Galerije Forum.

U petak, 24. ožujka u 19 sati u Galeriji Forurm otvorit će se izložba Davora Dmitrovića pod nazivom Priče za malu djecu.

Riječ je o novom slikarskom ciklusu Davora Dmitrovića u kojemu ovaj autor nastavlja proučavati vlastiti figurativni izraz, s temeljima u figuraciji 1980ih koji podrazumijeva duhovite i narativne prizore s neproporcionalnim figurama. U svome dosadašnjem radu Dmitrović se bavio muško- ženskim odnosima ironizirajući mačizam i tradicionalne rodne uloge. Sada odlazi dublje u prošlost i etnologiju, proučavajući bajke i gradeći ironijski odnos s arhetipovima koje one uspostavljaju. Na tragu teorija izloženih u Morfologiji bajke sovjetskog etnologa Vladimira Propa, Dmitrović dekonstruira poznate narative (o Snjeguljici, Crvenkapici, Jacku i stabljici graha) nerijetko mijenjajući spol njihovom protagonistu ili protagonistici. Na taj način aludira na ono iz čega su bajke proistekle – kolektivnu podsvijest – i spaja je s osobnom podsviješću, s vlastitim idom preopterećenim erotikom. No, duhovite interpretacije Davora Dmitrovića nisu samo osobne fantazije i želje, nego humoran pogled na čovjeka i ljudsku kulturu, na priče i tradicije proistekle iz dubokih slojeva kulture i pojedinačne psihe. Stilski njegov opus nastavlja brojne potencijale figurativne umjetnosti druge polovine 20. stoljeća – od njemačkih Novih divljih, pa do Leipziške škole.