U petak, 1. rujna u 19 sati, u Galeriji Forum otvorit će se izložba Overdeveloped Fedora Vučemilovića.

Izložba predstavlja multimedijski ciklus Fedora Vučemilovića nastao za vrijeme njegova boravka u New Yorku i Washingtonu 2022. Vučemilovićev dosadašnji rad proteže se na područje konceptualne i post-konceptualne umjetnosti, likovne umjetnosti, proširenih medija fotografije i videa, a u svakom od navedenih područja pokazivao je sklonost eksperimentiranju i pomicanju granica. Takav pristup i promišljanje rezultirali su umjetničkim opusom koji uključuje sve vrste foto medija, a na tom tragu nastao je i ovaj ciklus kojim bilježi ritam i strujanja golemog New Yorka.
Svoju infiltraciju na spektakularni i ekstravagantni Manhattan Fedor Vučemilović je dokumentirao u stilu koji uspijeva spojiti reportažnu i konceptualnu fotografiju. Obilazeći galerije i ateljee Vučemilović nam prenosi duh mjesta u fotografiji, videu i zvuku, a također ga kontekstualizira unutar hrvatske umjetnosti. Tako uspostavlja dijalog s poslijeratnim modernizmom koju simbolizira platno iz njujorškog ciklusa Ede Murtića; suvremenim slikarstvom, koje predstavlja slika Stipana Tadića, koji trenutno živi u New Yorku i s kojim se tamo Vučemilović družio; te s vlastitim opusom kroz nekoliko fotografija kojima ovdje daje nove interpretacije. Takav režijski i esejistički postupak u kojemu Vučemilović svoja iskustva povezuje s onima mlađeg sebe, svoga prethodnika i svoga suvremenika, rezultirali su ovim izložbenim konceptom u kojemu je fotografova ličnost središnja.

Dana 6. srpnja u 19 sati, u Galeriji Forum u Teslinoj 16 otvorit će se izložba Bojana Šumonje pod nazivom Kako sjebati zmiju?

U svom najnovijem ciklusu Bojan Šumonja pokazuje nešto što bi se moglo nazvati ekološkom apokalipsom. Njegove slike predstavljaju pejzaže puste zemlje, ispunjene doslovnim i metaforičkim smećem naše kulture. Šumonja ovim slikama postavlja pitanje koliko se suvremeni svijet može prikazati slikarstvom, specifičnim slikarskim izrazima i specifičnim slikarskim jezikom? Jedan od mogućih ključeva tumačenja Bojan Šumonja daje u tarotu, praksi čitanja sudbine interpretacijom mističnih karata i učitavanjem značenja u simbole i brojeve koje one nose. Drevni simbol zmije povezan je sa sadržajem ovih slika, kroz njegovo značenje u povijesti: zmija je označavala opasnost i mudrost.

Mreža antifašistkinja Zagreba organizira popratni program u sklopu izložbe Glasovi otpora i povodom Dana antifašističke borbe

U srijedu 14. lipnja u 19 sati, u Galeriji Forum, u Teslinoj 16, otvorit će se izložba

GLASOVI OTPORA - PRAKSE ANTIFAŠISTIČKE PROPAGANDE U OKUPIRANOM ZAGREBU u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba. Autori izložbe su Saša Vejzagić i Karlo Držaić, autor video materijala je Jadran Boban, a dizajn izložbe potpisuje Sven Sorić.

Izložba će prikazati jedan aspekt borbe protiv fašizma u razdoblju okupacije Zagreba, od 1941. do 1945. godine. Izložba je zamišljena i kao eksperimentalni test of concept i borbu protiv fašizma prikazuje na način koji je danas uobičajen za suvremene europske muzeje otpora fašizmu, poput onih u Berlinu, Amsterdamu ili Oslu. Izložba je, također, zamišljena i kao dio budućeg muzeja otpora fašizmu u Zagrebu. Cjelokupni projekt polazi od pretpostavke da je u Gradu Zagrebu potrebno, po uzoru na ranije navedene europske muzeje, uspostaviti muzej otpora kojim bi nakon višedesetljetnog zanemarivanja ili jasnog povijesnog revizionizma bila omogućena valorizacija antifašističkog nasljeđa i vrijednosti.

U suorganizaciji 16. Subversive Film Festivala s naslovom Od distopije do utopije - Sve je još uvijek moguće i Kulturno informativnog centra, u petak 5. svibnja 2023. u 19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16, otvorit će se izložba Danijela Žeželja pod naslovom Umjetnik u gladovanju.

Na ovoj izložbi autor će prikazati ciklus nastao za njegovu novu grafičku novelu Kao pas, inspiriran književnim djelima Franza Kafke (Proces, Dnevnici, Carevo pismo, Umjetnik u gladovanju, Plave bilježnice, itd.). Danijel Žeželj, kroz grafičku novelu kojoj je okosnica pripovijest Umjetnik u gladovanju, vizualnom naracijom oslikava složen, tjeskoban i nadrealan svijet. Kafka je autor koji je anticipirao besmisao građanskog društva u 21. stoljeću koji se sve jasnije manifestira u međunarodnoj politici i ekonomskim krizama. Žeželjev pristup umjetničkom stvaralaštvu je neprestani pokušaj aktivnog djelovanja u svijetu kroz vlastiti medij – strip i crtež.

U petak, 24. ožujka u 19 sati u Galeriji Forurm otvorit će se izložba Davora Dmitrovića pod nazivom Priče za malu djecu.

Riječ je o novom slikarskom ciklusu Davora Dmitrovića u kojemu ovaj autor nastavlja proučavati vlastiti figurativni izraz, s temeljima u figuraciji 1980ih koji podrazumijeva duhovite i narativne prizore s neproporcionalnim figurama. U svome dosadašnjem radu Dmitrović se bavio muško- ženskim odnosima ironizirajući mačizam i tradicionalne rodne uloge. Sada odlazi dublje u prošlost i etnologiju, proučavajući bajke i gradeći ironijski odnos s arhetipovima koje one uspostavljaju. Na tragu teorija izloženih u Morfologiji bajke sovjetskog etnologa Vladimira Propa, Dmitrović dekonstruira poznate narative (o Snjeguljici, Crvenkapici, Jacku i stabljici graha) nerijetko mijenjajući spol njihovom protagonistu ili protagonistici. Na taj način aludira na ono iz čega su bajke proistekle – kolektivnu podsvijest – i spaja je s osobnom podsviješću, s vlastitim idom preopterećenim erotikom. No, duhovite interpretacije Davora Dmitrovića nisu samo osobne fantazije i želje, nego humoran pogled na čovjeka i ljudsku kulturu, na priče i tradicije proistekle iz dubokih slojeva kulture i pojedinačne psihe. Stilski njegov opus nastavlja brojne potencijale figurativne umjetnosti druge polovine 20. stoljeća – od njemačkih Novih divljih, pa do Leipziške škole.

Dana 10. veljače u 19 sati u Galeriji Forum, Teslina 16, otvorit će se izložba pod imenom Trag četvorice grafičara: Marija Čaušića, Igora Čabraje, Marija Matokovića i Mirana Šabića.
Sva četvorica autora pristupaju svijetu prirode kao nečemu što ostavlja trag na njihovu psihu. Potom oni ostavljaju trag na grafičkoj ploči, koji sam ostavlja trag na grafičkom otisku. Trag prirode očit je u njihovim motivima i pristupima u kojima spajaju klasične tehnike i suvremene metode produkcije rada. Mario Matoković nemogućnošću povlačenja ravne linije na aluminijskoj ploči komentira nemogućnost ljudskog upravljanja prirodom i vlastitom sudbinom. Mario Čaušić se na vrlo sličan način referira na neodređenost estetskoga u ljudskoj percepciji, a Miran Šabić u nekoliko ciklusa problematizira čovjekov trag na zemlji – trag naše civilizacije, trag okoliša na našu osobnu memoriju i doslovni trag prirodnog ambijenta na grafičkoj ploči. Igor Čabraja komentira arbitrarnost ljudskih konstrukata kao što su države definirane zastavama i suprotstavlja im komadiće realnog pejzaža koji jednobojne plohe na zastavama simboliziraju. „Realizam prikaza kod Šabića i Čabraje, kao i apstrahiranje različitih prirodnih i mentalnih procesa kod Čaušića i Matokovića ističu čovjeka i njegov um (odnosno njegove perceptivne sposobnosti) kao nerazdvojive dijelove prirode.“, piše u predgovoru izložbi kustos Feđa Gavrilović, voditelj Galerije Forum.