Filmski kurikulum u ponedjeljak, 20. studenog u 19 h posvetit ćemo dvama posve oprečnim filmovima. Animirani klasik Zagrebačke škole crtanog filma Bećarac (Zlatko Bourek, 1966) vesela je posveta bogatstvu slavonskog folklora koja pršti bojama, ritmom i raskošnim vizualnim stilizacijama. Kultni partizanski igrani film U gori raste zelen bor (Antun Vrdoljak, 1971), pak, naturalistički je prikaz svakodnevice rata, lišen ideološke patetike, ali Bourekovom crtiću sličan sočnim seljačkim humorom.

CHERRY POP FESTIVAL
16. 11. – 18. 11. 2023.

Cherry Pop Festival u kontekstu umjetnosti te uz popratne edukativne i diskurzivne sadržaje promiče otvoreni dijalog o fenomenu ljudske seksualnosti u svim njezinim aspektima. Drugo izdanje festivala istražuje odnos između seksualnosti i rada, bilo da se radi o svijetu seksualnih radnica/ka ili radu na vlastitom seksualnom zdravlju. Festival će se održati od 16. do 18. studenog 2023. godine na lokacijama Dokukina KIC i Pogona u Zagrebu.

Prvi Filmski kurikulum u novoj sezoni, u ponedjeljak, 30. listopada u 19 h, posvećen je počecima organizirane kinematografije u Hrvatskoj u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske. Tada je stvoren prvi sačuvani hrvatski dugometražni igrani film Lisinski (Oktavijan Miletić, 1944) o našem znamenitom kompozitoru. Lisinski je bio trijumf filmskog zanata mlade kinematografije, a krasio ga je romantičan patos tipičan za doba ilirskog pokreta. Endehaškim vlastima, koje su sponzorirale film, promakla je činjenica da je Vatroslav Lisinski bio Židov. Predigra filmu bit će žurnal Hrvatska u riječi i slici iz 1942. s raznim temama – od prijema kod poglavnika Pavelića do sporta i rekreacije.

Filmski kurikulum u ponedjeljak, 11. rujna u 19 h, posvećen je filmovima iz dalmatinskog zaleđa.
Lisice (Krsto Papić, 1970) mnogi filmski kritičari smatraju najboljim hrvatskim filmom. Papićevo djelo jedan je od rijetkih hrvatski igranih filmova s određenom reputacijom u svjetskim okvirima. Upečatljivim naturalističkim stilom u filmu je predočen oportunistički mentalitet seoskog čovjeka koji se slijepo pokorava diktatu vladajuće ideologije i običaja. Zbog svoje političke provokativnosti filmu nije bilo dopušteno igrati u glavnom programu kanskog festivala, ali nakon navodne Titove pohvale, Lisice su na Pulskom filmskom festivalu osvojile četiri Zlatne arene, uključujući i Veliku zlatnu arenu za najbolji film. Prije Lisica gledat ćemo digitalno restaurirani dokumentarac Ljudi sa Neretve (Obrad Gluščević, 1966). Jedan od najcjenjenijih predstavnika hrvatskog poetskog dokumentarnog filma i rijetkih tadašnjih dokumentaraca snimljenih u widescreenu, Gluščevićev film napučen je začudnim motivima egzistencije seljana na vodi te kontrastima tradicionalnog života i melioracije koja proždire prirodu.
U filmu Ljudi sa Neretve nema govora, a film Lisice ima engleske podnaslove, pa na projekciju pozivamo i strane studente te ostale zainteresirane strane državljane.
Uvodnu riječ i razgovor o filmu vodit će kustos programa Juraj Kukoč, viši filmski arhivist iz Hrvatske kinoteke.

Projekcija filmova održat će se u Kulturno informativnom centru u Zagrebu, Preradovićeva 5, u srijedu 5. srpnja 2023. u 19 sati, povodom 60. godišnjice potresa u Skopju, u organizaciji Kulturno-informativnog centra Republike Sjeverne Makedonije u Zagrebu, Kulturno informativnog centra (KIC) i Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Posebna zahvala na pomoći i ustupanju filmova za projekciju Kinoteci Sjeverne Makedonije i gospodinu Tomislavu Osmanliju.

Dokumentarni film SEA ART u prisustvu redateljice Maud Baignères


Povodom Svjetskog dana oceana, Francuski institut u Hrvatskoj, u partnerstvu s KIC-om, organizira svoju drugu večer “Noći ideja” s programom SEA ART, dokumentarnom serijom o vodi i umjetnosti u nazočnosti redateljice Maud Baignères.
Bit će prikazana tri dokumentarna filma u trajanju od po 20 minuta koji će nas uroniti u svijet roniteljice na dah Julie Gauthier, likovnog umjetnika Jérémyja Gobéa i slikara Miquela Barcela, koji se oslanjaju na element VODE kako bi stvarali i otkrivali. Kroz ljubav prema oceanima ispričat će nam vlastitu viziju ekologije.
Nakon projekcije slijedi okrugli stol na kojem će sudjelovati redateljica Maud Baignères, ravnatelj kulturne udruge Drugo more Davor Mišković i drugi gosti koji će razgovarati o temi zaštite oceana, naših mora i načina na koji taj bitan element nadahnjuje umjetnike.

Filmski kurikulum u srijedu, 10. svibnja u 19 h posvećen je filmovima koji su žestoko provocirali jugoslavenski komunistički režim. Kultni dokumentarac Petra Krelje Recital (1972) naizgled slavi režim kroz prikaz seoske priredbe u povodu Dana Republike, ali Kreljin režijski pristup otkriva nam grotesknost i nenamjernu komičnost priredbe, time sugerirajući grotesknost ideologije koja stoji iza te priredbe. Papićev dugometražni hit Život sa stricem (1988) otvoreno je prikazao nemilosrdnost kojom se režim obračunavao sa neistomišljenicima nakon Drugog svjetskog rata, pa je, iako napravljen u liberalnijem dobu krajem 1980-ih, dočekan sa žestokim kritikama pobornika režima. Međutim, to nije spriječilo njegovo prikazivanje te veliki uspjeh kod publike, kritike i pulskog žirija koji ga je nagradio Velikom zlatnom arenom. Život sa stricem bio je nominiran i za Zlatni globus u kategoriji najboljeg stranog filma.
Uoči projekcije uvodnu riječ održat će Silvestar Mileta, nastavnik povijesti hrvatskog filma na Hrvatskim studijima. Kustos programa je Juraj Kukoč, viši filmski arhivist iz Hrvatske kinoteke. Ulaz na projekciju je besplatan.

Mekani brodovi su dokumentarni film o kazališnoj grupi Kugla glumište koja je bila najvažnija avangardna kazališna, multimedijalna i interdisciplinarna umjetničkih skupina u Hrvatskoj od sredine sedamdesetih i početkom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Umjesto tradicionalnog kazališta, Kugla je zamišljala teatar kao urbani ritual i socijalnu situaciju. Narušavala je teatar kao „kocku“, u kojoj se unaprijed znalo mjesto za gledatelje, te uspostavljala teatar kao Kuglu, kao ne-dramski teatar, totalni teatar preklopljen sa životom. Grupi je bilo važno kako uspostaviti novi način organizacije rada u proizvodnji kazališta.

U četvrtoj dionici projekta Kulturna infrastruktura zajednice, u organizaciji Subversive Festivala i Kulturno informativnog centra, održat će se projekcija filma Vitić pleše (Hrvatska, 2023. 90′) uz razgovor s redateljem Borisom Bakalom koji će moderirati kulturna i urbana antropologinja Sonja Leboš.

QueerMomenti su najdugovječniji queer filmski program u kontinuitetu u Europi. Svojim cjelogodišnjim programom filmskih projekcija visoke umjetničke kvalitete nastoji promovirati drugačije vrste seksualnih identiteta i njihovih dijaloga.

Filmovi se prikazuju u sklopu manifestacije Queer MoMenti 2023., u organizaciji Udruge Domino. Ulaznice za filmski program mogu se nabaviti na blagajni kina prije projekcija po cijeni od 3 € (za studente 2 €).

Filmski kurikulum u ponedjeljak, 24. travnja 2023. u 19 h posvećen je filmovima najslavnijeg hrvatskog redatelja Kreše Golika, rođenog prije 101 godine. Prvo ćemo pogledati njegov kratki film Od 3 do 22 (1966),  u nedavnoj anketi među filmskim kritičarima proglašen najboljim hrvatskim dokumentarnim filmom svih vremena. Od 3 do 22 moćan je film koji u 14 minuta trajanja sabija jedan dan u životu zagrebačke radnice, a zapravo i njen cijeli život koji se sastoji od rada s kratkim trenucima odmora. Nakon toga ćemo pogledati Golikov igrani klasik Imam 2 mame i 2 tate (1968) u kojemu se, slično kao u Tko pjeva zlo ne misli, iza prpošnog i zaigranog prikaza života dvije zagrebački obitelji kriju osobne frustracije odraslih likova koji dijele skrbništvo nad dva sina.

Filmski kurikulum u ponedjeljak, 20. ožujka, u 19 sati posvećen je dvama klasicima redatelja Ante Babaje. Prvi je urnebesan kratkometražni igrani film Pravda (1962), napravljen prema istoimenoj kratkoj priči Vladana Desnice, u kojem se metodom izlomljenog pokreta koja podsjeća na animirani film satirično progovara o nepostojanju pravde. Drugi film je glasovita Breza (1967), ruralna drama napravljena prema motivima pripovijetki Slavka Kolara i vizualno inspirirana naivnim slikarstvom. U nedavnoj anketi među filmskim kritičarima Breza je proglašena petim najboljim hrvatskim filmom svih vremena. Uoči projekcije uvodnu riječ održat će kustos programa Juraj Kukoč, viši filmski arhivist Hrvatske kinoteke.

Povodom Međunarodnog dana žena 8. ožujka, Francuski institut u Hrvatskoj u suradnji s KIC-om, u sklopu manifestacije „Noći ideja ♯1“ predstavit će film „ Ženski odgovor“, u nazočnosti redatelja Marie Perennès i Simona Depardona. Projekcija će biti popraćena razgovorom.

Elise u Brestu, Alexia u Saint-Etienneu, Cecile u Compiegneu, Jill u Marseilleu… Ovo su tek četiri od tisuća mladih žena koje osuđuju seksističko nasilje, javno uznemiravanje i mačo agresiju kojoj su svakodnevno izložene. Noću, naoružane bijelim plahtama i crnom bojom, oblijepljuju ulice porukama podrške žrtvama mizoginije i sloganima koji osuđuju femicid. Neke od njih feministiknje su s dugogodišnjom tradicijom, druge nikad prije nisu vodile ovakvu ili sličnu kampanju, ali sve su revoltirane protiv zlostavljanja koje je preplavilo njihove živote. Seksizam je posvuda… Ali i one su!

Jedna od najvažnijih avangardnih filmašica druge polovice 20. stoljeća BARBARA HAMMER (1939-2019) tijekom 50 godina stvaranja snimila je više od 80 filmova i video-radova koji obrađuju lezbijsku ljubav i seksualnost, žensku spiritualnost, radikalnu feminističku politiku te marginaliziranu povijest LGBT zajednice. U sklopu programa Film XX prvi put u Hrvatskoj prikazujemo izbor njezinih eksperimentalnih filmova i video-radova uz predavanje ELENE GORFINKEL, filmologinje, filmske kritičarke i profesorice na King's Collegeu u Londonu, pod naslovom BARBARA HAMMER: KARNALNE POVIJESTI, NJEŽNE FRIKCIJE. U predavanju Gorfinkel će se osvrnuti i na nedavnu listu najboljih filmova svih vremena koju je objavio časopis Sight&Sound i kontroverze koje je izazvala kroz prizmu svojeg teksta 'Against Lists' (2019.) u kojem propituje važnost filmskih lista i potencijalnu radikalizaciju filmskog kanona.

𝘎𝘳𝘢𝘯𝘪𝘤𝘢 𝘪𝘻𝘮𝘦đ𝘶 𝘐𝘵𝘢𝘭𝘪𝘫𝘦 𝘪 𝘚𝘭𝘰𝘷𝘦𝘯𝘪𝘫𝘦 𝘯𝘢𝘭𝘢𝘻𝘪 𝘴𝘦 𝘯𝘢 𝘣𝘳𝘥𝘪𝘮𝘢 𝘪𝘻𝘯𝘢𝘥 𝘛𝘳𝘴𝘵𝘢.
𝘗𝘳𝘰đ𝘦𝘵𝘦 𝘭𝘪 𝘯𝘫𝘪𝘮𝘦 𝘯𝘰ć𝘶, 𝘮𝘰ž𝘦𝘵𝘦 𝘷𝘪𝘥𝘫𝘦𝘵𝘪 𝘬𝘢𝘬𝘰 𝘴𝘷𝘫𝘦𝘵𝘭𝘢 𝘨𝘳𝘢𝘥𝘢 𝘰𝘣𝘢𝘴𝘫𝘢𝘷𝘢𝘫𝘶 𝘮𝘰𝘳𝘦. 𝘔𝘰ž𝘥𝘢 𝘴𝘦 č𝘪𝘯𝘪 𝘬𝘢𝘰 𝘰𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘦𝘯𝘫𝘦 𝘴𝘯𝘢.
𝘐𝘭𝘪 𝘱𝘰č𝘦𝘵𝘢𝘬 𝘯𝘰ć𝘯𝘦 𝘮𝘰𝘳𝘦.
Dođite na hrvatsku i zagrebačku premijeru dokumentarnog filma 𝐓𝐫𝐬𝐭 𝐬𝐣𝐚𝐣𝐢 𝐧𝐨ć𝐮 (𝐓𝐫𝐢𝐞𝐬𝐭𝐞 è 𝐛𝐞𝐥𝐥𝐚 𝐝𝐢 𝐧𝐨𝐭𝐭𝐞), autora Andree Segrea, Stefana Collizzollija i Mattea Calorea, koja će se održati 𝐨𝐯𝐚𝐣 č𝐞𝐭𝐯𝐫𝐭𝐚𝐤, 𝟐. 𝐯𝐞𝐥𝐣𝐚č𝐞, 𝐮 𝟏𝟗𝐡 𝐮 𝐊𝐮𝐥𝐭𝐮𝐫𝐧𝐨 𝐢𝐧𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚𝐭𝐢𝐯𝐧𝐨𝐦 𝐜𝐞𝐧𝐭𝐫𝐮 (𝐊𝐈𝐂)u Preradovićevoj 5.
Film prati sudbine ljudi koji su proživjeli nezakonita lančana protjerivanja iz Italije, preko Slovenije i Hrvatske, do Bosne i Hercegovine.
Riječima redatelja Andree Segrea, film je to na granici nestabilnosti i zbrke između sigurnosti i zakona, gdje natjecanje među europskim vladama u smanjenju broja (izbjeglica) gura vlasti u izmišljanje novih postupaka, izazivajući ustavna ograničenja i stoga stvarajući napetosti između različitih državnih ovlasti.

TEREZIN / r. Gabriele Guidi, 2022., 110 min

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu i Kulturno informativni centar pozivaju Vas na projekciju igranog filma Terezin.

Terezin, film redatelja Gabrielea Gudija snimljen u talijansko češkoj koprodukciji, priča je o dvoje glazbenika deportiranih u koncentracijski logor Terezin. Njihova ljubavna priča isprepliće se s nevjerojatnim sudbinama mnogih srednjoeuropskih židovskih umjetnika i intelektualaca zatočenih u Terezinu koji su, unatoč tome što su bili na tako represivnom mjestu, uspjeli organizirati nevjerojatan niz kulturnih aktivnosti koji su postali osnovni alati za preživljavanje.

Filmski kurikulum u ponedjeljak 23. 01. u 19 h posvećen je filmovima jednog od najvećih hrvatskih redatelja Krste Papića. Papićev dokumentarni klasik Specijalni vlakovi (1972), dobitnik Grand Prixa na Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu te niza nagrada na tada najjačem svjetskom festivalu kratkog filma u Oberhausenu, metodom filma istine jednako oštro kritizira jugoslavensko društvo koje primorava gastarbajtere da nevoljko putuju u Njemačku na rad kao i njemačko društvo koje ih dočekaju kao bezimene brojeve. Iluzija (1957) je Papićev dugometražni igrani prvijenac, moderni urbani film inspiriran francuskim novim valom o životu gradske mladeži u suprotnosti s njihovim seoskim porijeklom i vrijednostima stare generacije.