Filmski kurikulum u ponedjeljak, 20. ožujka, u 19 sati posvećen je dvama klasicima redatelja Ante Babaje. Prvi je urnebesan kratkometražni igrani film Pravda (1962), napravljen prema istoimenoj kratkoj priči Vladana Desnice, u kojem se metodom izlomljenog pokreta koja podsjeća na animirani film satirično progovara o nepostojanju pravde. Drugi film je glasovita Breza (1967), ruralna drama napravljena prema motivima pripovijetki Slavka Kolara i vizualno inspirirana naivnim slikarstvom. U nedavnoj anketi među filmskim kritičarima Breza je proglašena petim najboljim hrvatskim filmom svih vremena. Uoči projekcije uvodnu riječ održat će kustos programa Juraj Kukoč, viši filmski arhivist Hrvatske kinoteke.

Povodom Međunarodnog dana žena 8. ožujka, Francuski institut u Hrvatskoj u suradnji s KIC-om, u sklopu manifestacije „Noći ideja ♯1“ predstavit će film „ Ženski odgovor“, u nazočnosti redatelja Marie Perennès i Simona Depardona. Projekcija će biti popraćena razgovorom.

Elise u Brestu, Alexia u Saint-Etienneu, Cecile u Compiegneu, Jill u Marseilleu… Ovo su tek četiri od tisuća mladih žena koje osuđuju seksističko nasilje, javno uznemiravanje i mačo agresiju kojoj su svakodnevno izložene. Noću, naoružane bijelim plahtama i crnom bojom, oblijepljuju ulice porukama podrške žrtvama mizoginije i sloganima koji osuđuju femicid. Neke od njih feministiknje su s dugogodišnjom tradicijom, druge nikad prije nisu vodile ovakvu ili sličnu kampanju, ali sve su revoltirane protiv zlostavljanja koje je preplavilo njihove živote. Seksizam je posvuda… Ali i one su!

Jedna od najvažnijih avangardnih filmašica druge polovice 20. stoljeća BARBARA HAMMER (1939-2019) tijekom 50 godina stvaranja snimila je više od 80 filmova i video-radova koji obrađuju lezbijsku ljubav i seksualnost, žensku spiritualnost, radikalnu feminističku politiku te marginaliziranu povijest LGBT zajednice. U sklopu programa Film XX prvi put u Hrvatskoj prikazujemo izbor njezinih eksperimentalnih filmova i video-radova uz predavanje ELENE GORFINKEL, filmologinje, filmske kritičarke i profesorice na King's Collegeu u Londonu, pod naslovom BARBARA HAMMER: KARNALNE POVIJESTI, NJEŽNE FRIKCIJE. U predavanju Gorfinkel će se osvrnuti i na nedavnu listu najboljih filmova svih vremena koju je objavio časopis Sight&Sound i kontroverze koje je izazvala kroz prizmu svojeg teksta 'Against Lists' (2019.) u kojem propituje važnost filmskih lista i potencijalnu radikalizaciju filmskog kanona.

𝘎𝘳𝘢𝘯𝘪𝘤𝘢 𝘪𝘻𝘮𝘦đ𝘶 𝘐𝘵𝘢𝘭𝘪𝘫𝘦 𝘪 𝘚𝘭𝘰𝘷𝘦𝘯𝘪𝘫𝘦 𝘯𝘢𝘭𝘢𝘻𝘪 𝘴𝘦 𝘯𝘢 𝘣𝘳𝘥𝘪𝘮𝘢 𝘪𝘻𝘯𝘢𝘥 𝘛𝘳𝘴𝘵𝘢.
𝘗𝘳𝘰đ𝘦𝘵𝘦 𝘭𝘪 𝘯𝘫𝘪𝘮𝘦 𝘯𝘰ć𝘶, 𝘮𝘰ž𝘦𝘵𝘦 𝘷𝘪𝘥𝘫𝘦𝘵𝘪 𝘬𝘢𝘬𝘰 𝘴𝘷𝘫𝘦𝘵𝘭𝘢 𝘨𝘳𝘢𝘥𝘢 𝘰𝘣𝘢𝘴𝘫𝘢𝘷𝘢𝘫𝘶 𝘮𝘰𝘳𝘦. 𝘔𝘰ž𝘥𝘢 𝘴𝘦 č𝘪𝘯𝘪 𝘬𝘢𝘰 𝘰𝘴𝘵𝘷𝘢𝘳𝘦𝘯𝘫𝘦 𝘴𝘯𝘢.
𝘐𝘭𝘪 𝘱𝘰č𝘦𝘵𝘢𝘬 𝘯𝘰ć𝘯𝘦 𝘮𝘰𝘳𝘦.
Dođite na hrvatsku i zagrebačku premijeru dokumentarnog filma 𝐓𝐫𝐬𝐭 𝐬𝐣𝐚𝐣𝐢 𝐧𝐨ć𝐮 (𝐓𝐫𝐢𝐞𝐬𝐭𝐞 è 𝐛𝐞𝐥𝐥𝐚 𝐝𝐢 𝐧𝐨𝐭𝐭𝐞), autora Andree Segrea, Stefana Collizzollija i Mattea Calorea, koja će se održati 𝐨𝐯𝐚𝐣 č𝐞𝐭𝐯𝐫𝐭𝐚𝐤, 𝟐. 𝐯𝐞𝐥𝐣𝐚č𝐞, 𝐮 𝟏𝟗𝐡 𝐮 𝐊𝐮𝐥𝐭𝐮𝐫𝐧𝐨 𝐢𝐧𝐟𝐨𝐫𝐦𝐚𝐭𝐢𝐯𝐧𝐨𝐦 𝐜𝐞𝐧𝐭𝐫𝐮 (𝐊𝐈𝐂)u Preradovićevoj 5.
Film prati sudbine ljudi koji su proživjeli nezakonita lančana protjerivanja iz Italije, preko Slovenije i Hrvatske, do Bosne i Hercegovine.
Riječima redatelja Andree Segrea, film je to na granici nestabilnosti i zbrke između sigurnosti i zakona, gdje natjecanje među europskim vladama u smanjenju broja (izbjeglica) gura vlasti u izmišljanje novih postupaka, izazivajući ustavna ograničenja i stoga stvarajući napetosti između različitih državnih ovlasti.

TEREZIN / r. Gabriele Guidi, 2022., 110 min

U povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, Talijanski institut za kulturu u Zagrebu i Kulturno informativni centar pozivaju Vas na projekciju igranog filma Terezin.

Terezin, film redatelja Gabrielea Gudija snimljen u talijansko češkoj koprodukciji, priča je o dvoje glazbenika deportiranih u koncentracijski logor Terezin. Njihova ljubavna priča isprepliće se s nevjerojatnim sudbinama mnogih srednjoeuropskih židovskih umjetnika i intelektualaca zatočenih u Terezinu koji su, unatoč tome što su bili na tako represivnom mjestu, uspjeli organizirati nevjerojatan niz kulturnih aktivnosti koji su postali osnovni alati za preživljavanje.

Filmski kurikulum u ponedjeljak 23. 01. u 19 h posvećen je filmovima jednog od najvećih hrvatskih redatelja Krste Papića. Papićev dokumentarni klasik Specijalni vlakovi (1972), dobitnik Grand Prixa na Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu te niza nagrada na tada najjačem svjetskom festivalu kratkog filma u Oberhausenu, metodom filma istine jednako oštro kritizira jugoslavensko društvo koje primorava gastarbajtere da nevoljko putuju u Njemačku na rad kao i njemačko društvo koje ih dočekaju kao bezimene brojeve. Iluzija (1957) je Papićev dugometražni igrani prvijenac, moderni urbani film inspiriran francuskim novim valom o životu gradske mladeži u suprotnosti s njihovim seoskim porijeklom i vrijednostima stare generacije.