Kinopremijera i diskusija

U četvrtak, 21. rujna u 19 sati u Dokukinu KIC uslijedit će druga kinopremijera, Dosje Labudović: Nesvrstani, popraćena panel-diskusijom.

Mreža antifašistkinja Zagreba organizira popratni program u sklopu izložbe Glasovi otpora i povodom Dana antifašističke borbe:

★ Utorak, 27. lipnja u 19 h (dvorana KIC-a, Preradovićeva 5) u suradnji s feminističkim kolektivom fAKTIV organiziramo predavanje Ankice Čakardić "Fašizam kao simptom krize kapitalizma - Lekcije Clare Zetkin iz 1923.". Predavanje se održava povodom 90. godišnjice smrti Clare Zetkin i 100. godišnjice objave njene Rezolucije o fašizmu na Trećem proširenom plenumu Izvršnog odbora Komunističke internacionale.

★ Četvrtak, 29. lipnja u 19 h (dvorana KIC-a, Preradovićeva 5) organiziramo projekciju dokumentarnog filma Duhovi Zagreba i razgovor s autorom Jadranom Bobanom. Prošećite stazom sjećanja u društvu petorice devedesetogodišnjaka, bivših pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, dok šeću ulicama Zagreba prisjećajući se njegove zaboravljene prošlosti.

★ Petak, 30. lipnja u 19 h (Galerija Forum, Teslina 16) organiziramo predstavljanje zbornika Kartografija otpora (RLS, 2022.), te prigodno zatvaramo izložbu Glasovi otpora - prakse antifašističke propagande u okupiranom Zagrebu, a koju možete pogledati u Galeriji Forum do 1. srpnja.

Druškamo se u KIC-u i Galeriji Forum krajem mjeseca.

★SF-SN★

"Tračnice i knjižnice" treća je epizoda novog programa Umjetničkog paviljona "Krajolici simultanih vremena: o memorijskim praksama u suvremenoj umjetnosti" u kojemu se autorica programa, povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač usredotočuje na razmatranje kompleksnih odnosa između pojmova slike, vremena i sjećanja u suvremenim intermedijskim umjetničkim praksama.
Treće predavanje bavi se pojmom nijemosti traume kroz analizu tangencijalnog pristupa temi holokausta u zadnjem proznom djelu W.G. Sebalda Austerlitz (2001.). Leonida Kovač se posredstvom Freudovog termina unheimlich usredotočuje na pojam avetinjske prisutnosti kojim odjekuje Sebaldovo djelo. Pritom kontekstalizira način na koji Sebald u svoje tekstualno tkanje upisuje tri filma Alaina Resnaisa kao “citate bez navodnih znakova” s ciljem artikulacije dijalektičkih slika, odnosno koncepta nekronološkog vremena u kojemu je prošlost neodvojiva od sadašnjosti. Posrijedi su filmovi Noć i magla (1955.), Svo pamćenje svijeta (1956.) i Prošle godine u Marienbadu (1961.)

U proljetnoj izvedbi projekta krećemo od predavanja apsolventice povijesti umjetnosti i turističke voditeljice Petre Galović: Kako se gradio Donji grad, od kraja 19. stoljeća do početka 20. stoljeća. To je vrijeme kada se prema regulatornoj osnovi grada Zagreba oblikuje niz monumentalnih perivoja Zelene potkove te pripadajućih reprezentativnih kulturnih i upravnih građevina i institucija. Predavanja će se održavati u KIC-u, Preradovićeva 5.

Nakon predavanja, vodimo vas na Zoom audio šetnju temeljenu na četiri Zoričina lika. Krećemo od spomenika Nikoli Tesli, prema staništu Večernjeg jedrilca u blizini (sada preimenovanog) kultnog lokala – Blata. Tamo se, kako predaja kaže, stotinjak godina nakon prvog velikog zagrebačkog potresa dogodio zanimljiv susret Blaćana ogrnutih alkoholnim parama i tihih, ali snažnih vibracija tih nestašnih životinjica. Zaranjamo u Deželićev prilaz pričajući ispod glasa o Sunčevoj mladunčadi, i njihovoj osvetoljubivoj prirodi. Što je havra i kakve veze ima s Maurovićem i Fra Ma Fuom saznajemo nakon klizanja unazad po lokalnom zmajskom terenu, sve do zgrade nekadašnje Obrtne škole i mjesta obitavanja oglednih primjeraka zmajeva Obrtnjaka. Saznajemo i kako je, uz pomoć sova knjižničarki, arhitekt Rudolf Lubinski uspio konačno oblikovati i sačuvati idejni nacrt jedne od najljepših zagrebačkih secesijskih zgrada – današnjeg Arhiva RH, a tadašnje Sveučilišne biblioteke.

Nobelova nagrada za fiziku za 2022. godinu / Anton Zeilinger, John F. Clauser and Alain Aspect, Nobel za fiziku 2022.

Niti jedan rezultat kvantne mehanike posljednjih sto godina nije izazvao takvu uznemirenost ljudskog duha kao što je izazvao fenomen kvantne spregnutosti čestica, ili kako ga je Einstein nazvao “sablasnim djelovanjem na daljinu”. Danas, nakon punih sto godina od rađanja kvantne fizike, ta uznemirenost je posebno izražena, jer su pokusi i mjerenja nobelovca Zeilingera srušili svaku nadu, svaki nedosanjani san materijalističkih filozofa i njihova maštanja o tzv. skrivenim varijablama u fizici mikrosvijeta. I ne samo to …

Povodom organizacije 22. Ljetne škole međunarodne frankofone mreže OFFRES u Dubrovniku (23.- 30.07.2023.) pod naslovom „ Adaptacija: korist i šteta. Pod okriljem Molièrea“ na kojoj sudjeluju stručnjaci, doktorandi i studenti iz 20-ak zemalja, želimo aktualizirati ne samo Molièreov opus i njegove adaptacije u okviru „frančezarija“, nego i postaviti pitanje adaptacije u užem i širem smislu.
U tu svrhu pozivamo vas na tribinu koja želi najaviti sam događaj, ali i pokušati sagledati implikacije adaptacija, od odnosa tzv. centra i periferije do preispitivanja transfera, metaforizacije-mistifikacije koncepata i posljedičnih praksi.
Tradicija može biti i povod smijehu kao ozbiljnoj stvari.

Deveto izdanje književne i kulturne manifestacije Zagreb Book Festival održat će se od 22.-26. svibnja u Kulturno-informativnom centru (KIC) te Knjižari Ljevak. Već tradicionalno u fokusu će biti goruća društvena pitanja, književnost, recentna književna djela te domaći i strani autori. Ako pogledate nekoliko godina unazad, koliko vam se promijenio život? Jesu li pandemija, potresi, rat, inflacija, tehnološki napredak ostavili tragove na vama i vašoj svakodnevici? Teško je vjerovati da nisu. Upravo zato tema ovogodišnjeg Zagreb Book Festivala je, iako možda jednostavnog naziva, ali nedvojbeno višeslojnog sadržaja, Promjena.

Najnovije Poezija to go Druženje s pjesnicima bit će u utorak 25. travnja 2023. u Kulturno informativnom centru (KIC-u) Preradovićeva 5, s početkom u 18 h. Svi zainteresirani prijenos mogu pratiti uživo na Facebook profilu Poezija to go.
Na tom devetnaestom po redu druženju s pjesnicima sudjeluju: Darija Žilić, Jasminka Domaš, Zorica Radakvić, Branko Maleš, Davor Šalat, Miroslav Kirin i Sonja Zubović .
U glazbenom dijelu programa nastupit će Sara Renar

Održat će se predavanje i razgovor s švedskom feminističkom spisateljicom i novinarkom Kajsa Ekis Ekman. Razgovor će voditi Nada Peratović. Predavanje i diskusija će se održati na engleskom jeziku, bez prijevoda.

Kajsa Ekis Ekman, predstavit će nam teme koje je obradila u više svojih knjiga a koje predstavljaju aktualne feminističke teme bitne za osvještavanje uzroka nasilja nad ženama: prostituciju, trgovanje seksom, surogatstvo i rod, te kako navedeni oblici opresije utječu na položaj žena. Kajsa Ekis Ekman uspoređuje seksualnu industriju i industriju surogat 'majčinstva' te kako oboje komodificiraju ženska tijela. Kritizira pojam "seksualnog rada" kao neobično savezništvo između neoliberalne desnice i postmoderne ljevice, koje se koristi za legitimiranje seksualne industrije. Ona također tvrdi da "sindikate za seksualne radnice" u mnogim slučajevima financiraju makroi, države i akademici, a oni imaju vrlo malo veze s radničkom borbom.

Pozivamo Vas na drugu epizodu programa "Krajolici simultanih vremena: o memorijskim praksama u suvremenoj umjetnosti" u kojemu se autorica, povjesničarka i teoretičarka umjetnosti Leonida Kovač usredotočuje na razmatranje kompleksnih odnosa između pojmova slike, vremena i sjećanja u suvremenim intermedijskim umjetničkim praksama.

17:00
Projekcija filma: Harun Farocki "Bilder der Welt und Inschrift des Krieges" (Slike svijeta i upisivanje rata)

18:30
Predavanje: Leonida Kovač "Slijepe točke viđenja"

Kroz paralelno čitanje filma Haruna Farockija "Bilder der Welt und Inschrift des Krieges" (Slike svijeta i upisivanje rata) iz 1988. godine, poeme "Prema prirodi" W.G. Sebalda objavljene iste godine te Sebaldovog eseja "Luftkrieg und Literatur" (Zračni rat i književnost) iz 1997., Leonida Kovač nas uvodi u promišljanje o slijepim točkama u međuprostorima vidljivosti i čina viđenja, o situacijama u kojima ono što je vidljivo ostaje neviđeno ili neprepoznato.

U nastavku projekta Kulturna infrastruktura zajednice, u organizaciji Subversive festivala i Kulturno informativnog centra, pozivamo vas na panel raspravu koja će se održati u srijedu, 29. ožujka u 19 h u KIC-u pod naslovom
Kvartovska demokracija: prema novim oblicima lokalnog građanskog organiziranja. U fokusu panela bit će analiza različitih lokalnih inicijativa unutar Grada Zagreba te administrativnih i ostalih problema s kojima se susreću pri ostvarivanju svojih prijedloga i ciljeva. Osvrnut ćemo se također na način rada lokalne samouprave i zajednički promisliti načine kako optimizirati suradnju civilnih udruga i organizacija s vijećima gradske četvrti i mjesnim zajednicama, s ciljem osnaživanja glasova i ideja o preobrazbi grada koje dolaze odozdo.

Kao 'zajednička nit svih civilizacija' pakao je 'zlokobno mjesto na onome svijetu ili egzistencijalni strah koji od rođenja osjećamo na ovome'; on je poput borgesovskog Alepha u koji projiciramo 'svoja stradanja, mržnje, proturječja i nemoć'. Zamišljanje onostranoga i dijaboličnoga ocrtava se u širokome luku počevši od kultura usmene predaje, šamanizma, Mezopotamije, Egipta, pretkolumbovske Amerike i velikih istočnjačkih religija. Grčko-rimske konceptualizacije života poslije smrti također su temeljito razrađene, a predstavljaju u mnogočemu i ishodišta ključnih kasnijih zapadnih refleksija. Naravno, nezaobilazne su i monoteističke religije, judaizam, islam i kršćanstvo sa svim svojim mnogostrukim izrazima ideje pakla.
U novijim vremenima ideja pakla se, paradoksalno, ponovno reaktualizira, gubeći religijsko značenje, ali dodaje joj se novo, jednako snažno. Jer, pakao je star koliko i čovječanstvo, a vjerojatno će trajati dokle god bude trajalo i ljudsko postojanje.
Stoga je zanimljivo ali i otvoreno pitanje: koja je budućnost ideje pakla?

Projekt “Slavic Soundwalking” promovirat će južnoslavensku književnost putem interaktivne mobilne aplikacije aktivirane na javnim površinama Zagreba, Beograda i Ljubljane.
Putem mobilne aplikacije korisnici će slušati niz kratkih priča autora iz Hrvatske, Srbije i Slovenije ekskluzivno napisanih za ovaj projekt kako bi zajednički gradili memoriju vremena u kojem su nastale. Projekt sufinancira Europska unija u okviru programa Kreativna Europa,a provodi ga konzorcij partnera iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.
Nositelj projekta Slavic Soundwalking je Kulturno informativni centar (KIC) iz Zagreba, a okupljeni partneri su umjetnička organizacija YELO-za interdisciplinarni umjetnički proces iz Zagreba, Heartefact fondacija iz Beograda, Kulturni centar Danilo Kiš iz Ljubljane, uz sudjelovanje pridruženog partnera - Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih.

U petak, 3. ožujka u 19 sati održat će se tribina posvećena Latinki Perović (1933. – 2022.), povjesničarki, znanstvenici i spisateljici.

S povjesničarima Dubravkom Stojanović i Milivojem Bešlinom iz Beograda te s Vesnom Teršelič i Tvrkom Jakovinom iz Zagreba, razgovarat ćemo o ulozi Latinke Perović u politici u vrijeme srpskih liberala. To razdoblje se u povijesti Srbije i Jugoslavije ističe kao posebna cjelina, usporediva s vremenom Hrvatskog proljeća, kada su se stvorile okolnosti za reformu sistema i početak tranzicije. Obračunom s Proljećarima i Liberalima, Jugoslavija je utonula u dogmatsku fazu socijalizma koja je bila uvod u krizu 1980-ih, a na kraju i u krvavi rat.

S prof. dr. sc. Mirkom Planinićem, fizičarem i dekanom PMF-a u Zagrebu, razgovarat ćemo o odnosu znanstvene i vjerske istine. Što je znanstvena istina i koje su njene granice? Kako „radi“ eksperimentalna metoda? Koliko znanost ovisi o (pred)uvjerenjima, a vjera o razumu? Jesu li vjerska i znanstvena istina u skladu, neskladu ili u konfliktu? Ovisi li taj odnos o jasnijem razgraničenju njihovih domena i „švercanju“ (ne)vjerničkih uvjerenja u znanost i obratno?

Drugo izdanje projekta Kulturna infrastruktura zajednice – Panel Gradski kulturni centri: Prema integraciji s nezavisnom scenom? i projekcija dokumentarca Urbanized

U nastavku projekta Kulturna infrastruktura zajednice, u organizaciji Subversive Festivala i Kulturno informativnog centra, pozivamo vas na panel raspravu koja će se održati u četvrtak 23. veljače u 19 h u KIC-u (Preradovićeva 5, Zagreb) pod naslovom Gradski kulturni centri: Prema integraciji s nezavisnom scenom? U fokusu panela bit će analiza organizacijskih kapaciteta gradskih kulturnih centara, njihove uloge u povezivanju kulturnog i umjetničkog života u četvrtima u kojima djeluju, s ciljem da u raspravi pokažemo nekoliko različitih perspektiva na strukturu i dinamiku kvartovskog organiziranja kulturne proizvodnje.

Kulturno informativni centar održat će 13.2. 2023. u 19 sati tribinu Sjećanje na Mira Glavurtića.
Miro Glavurtić rođen je u Škaljarima kraj Kotora 1932., a preminuo je 2023. u Utrechtu. Bio je slikar, pjesnik, izdavač, publicist i književnik. Njegov životni put proteže se od rodnog Kotora, koji je opisao u magijsko-realističkom romanu Psine iz 1982., preko Beograda, gdje je došao početkom 1950-ih na studij šumarstva, pa do Zagreba u koji se doselio početkom 1990-ih. U Beogradu je, uz slikare Dadu Đurića, Leonida Šejku, Olju Ivanjicki i druge utemeljio umjetničku skupinu Mediala. Mediala se napajala na izvorima nadrealizma koji u srpskoj sredini ima bogatu tradiciju još od prije Drugoga svjetskog rata. Glavurtić je isticao kako je njihova uloga bila „kontrarevolucija“, odnosno kako su se kroz nadrealne interpretacije suvremenih simbola suprotstavljali modernom svijetu i socijalizmu. To stajalište moguće je i povezati s Glavurtićevim katolicizmom, koji je došao do izražaja posebno u njegovim djelima kao što je Satana, iz 1978., gdje izvještava o javljanjima Sotone u povijesti kršćanstva. Glavurtić je svojim slikarstvom ostvario značajnu dionicu u srpskoj, hrvatskoj i općenito jugoslavenskoj likovnoj umjetnosti. U Zagrebu je sa suprugom Radmilom Glavurtić držao izdavačku kuću Sion, koja je objavila prijevode nekih važnih naslova (G.K. Chestertona ili J.G. Frazera). Njegova fantazija, bogata imaginacija, erudicija i opčinjenost geometrijom i okultnim ostali su u sjećanju svih ljudi koji su boravili u njegovom krugu.

U jeku inflacije te recentnog prelaska na euro, svakodnevno možemo pratiti vijesti o porastu životnih troškova. Međutim rijetko možemo čuti konkretne podatke o tome kako inflacija pogađa najosjetljiviji dio društva te o porastu broja osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i beskućništva.

Beskućništvo, kao jedan od najnevidljivijih stambenih statusa, sustavno je zanemarivano u promišljanju socijalnih politika. Sukladno tome, praćenje njegove pojave u društvu iznimno je zahtjevno, a zbog nedovoljnog ulaganja u razvoj mjera za stambeno zbrinjavanje socijalno isključenih skupina, beskućnici su uglavnom prepušteni skrbi različitih inicijativa građana i nevladinih organizacija.

Magija je, uz religiju i znanost jedan od tri velika relativno samostalna ljudska sustava za razumijevanje svijeta. Za razliku od religije i znanosti, magija je klizna kategorija jer je češće definiraju izvanjski autoriteti (religijski, pravni, znanstveni i drugi) koji su često u opoziciji spram magijskih vjerovanja i praksi, a rjeđe je definiraju autoriteti unutar magijske prakse.
Jedan od zanimljivijih aspekata magije u ljudskoj kulturi jest činjenica da su mnogi ljudi u različitim povijesnim i socijalnim kontekstima sudjelovali u praksama koji bi vodeći religijski autoriteti njihova kulturno-društvenoga kruga obilježili kao zabranjeno, magijsko, međutim oni sami nisu ih shvaćali takvima.

U organizaciji Subversive Festivala i Kulturno informativnog centra (KIC) od siječnja do travnja 2023. održavat će se program Kulturna infrastruktura zajednice koji će se sastojati od niza panela, filmskih projekcija i umjetničkih akcija.

Prva panel rasprava održat će se 24. siječnja u 19 h u KIC-u (Preradovićeva 5, Zagreb) pod naslovom Kulturna kartografija grada: centar i periferija kulturne proizvodnje. Sudionici prvog panela - umjetnici, kustosi, arhitekti i urbanisti – ponudit će kritičku analizu stanja kulturne infrastrukture grada, promisliti o drugačijim modusima njezine upotrebe i namjene, predložiti nove kulturne punktove ili žarišta. Naši sugovornici će se pri tome osvrnuti na niz drugih pitanja koja se odnose na dva paralelna procesa: razvoj kulturne strategije i oblikovanje novog gradskog urbanističkog plana.