Projekt “Slavic Soundwalking” promovirat će južnoslavensku književnost putem interaktivne mobilne aplikacije aktivirane na javnim površinama Zagreba, Beograda i Ljubljane.
Putem mobilne aplikacije korisnici će slušati niz kratkih priča autora iz Hrvatske, Srbije i Slovenije ekskluzivno napisanih za ovaj projekt kako bi zajednički gradili memoriju vremena u kojem su nastale. Projekt sufinancira Europska unija u okviru programa Kreativna Europa,a provodi ga konzorcij partnera iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.
Nositelj projekta Slavic Soundwalking je Kulturno informativni centar (KIC) iz Zagreba, a okupljeni partneri su umjetnička organizacija YELO-za interdisciplinarni umjetnički proces iz Zagreba, Heartefact fondacija iz Beograda, Kulturni centar Danilo Kiš iz Ljubljane, uz sudjelovanje pridruženog partnera - Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih.

U petak, 3. ožujka u 19 sati održat će se tribina posvećena Latinki Perović (1933. – 2022.), povjesničarki, znanstvenici i spisateljici.

S povjesničarima Dubravkom Stojanović i Milivojem Bešlinom iz Beograda te s Vesnom Teršelič i Tvrkom Jakovinom iz Zagreba, razgovarat ćemo o ulozi Latinke Perović u politici u vrijeme srpskih liberala. To razdoblje se u povijesti Srbije i Jugoslavije ističe kao posebna cjelina, usporediva s vremenom Hrvatskog proljeća, kada su se stvorile okolnosti za reformu sistema i početak tranzicije. Obračunom s Proljećarima i Liberalima, Jugoslavija je utonula u dogmatsku fazu socijalizma koja je bila uvod u krizu 1980-ih, a na kraju i u krvavi rat.

S prof. dr. sc. Mirkom Planinićem, fizičarem i dekanom PMF-a u Zagrebu, razgovarat ćemo o odnosu znanstvene i vjerske istine. Što je znanstvena istina i koje su njene granice? Kako „radi“ eksperimentalna metoda? Koliko znanost ovisi o (pred)uvjerenjima, a vjera o razumu? Jesu li vjerska i znanstvena istina u skladu, neskladu ili u konfliktu? Ovisi li taj odnos o jasnijem razgraničenju njihovih domena i „švercanju“ (ne)vjerničkih uvjerenja u znanost i obratno?

Drugo izdanje projekta Kulturna infrastruktura zajednice – Panel Gradski kulturni centri: Prema integraciji s nezavisnom scenom? i projekcija dokumentarca Urbanized

U nastavku projekta Kulturna infrastruktura zajednice, u organizaciji Subversive Festivala i Kulturno informativnog centra, pozivamo vas na panel raspravu koja će se održati u četvrtak 23. veljače u 19 h u KIC-u (Preradovićeva 5, Zagreb) pod naslovom Gradski kulturni centri: Prema integraciji s nezavisnom scenom? U fokusu panela bit će analiza organizacijskih kapaciteta gradskih kulturnih centara, njihove uloge u povezivanju kulturnog i umjetničkog života u četvrtima u kojima djeluju, s ciljem da u raspravi pokažemo nekoliko različitih perspektiva na strukturu i dinamiku kvartovskog organiziranja kulturne proizvodnje.

Kulturno informativni centar održat će 13.2. 2023. u 19 sati tribinu Sjećanje na Mira Glavurtića.
Miro Glavurtić rođen je u Škaljarima kraj Kotora 1932., a preminuo je 2023. u Utrechtu. Bio je slikar, pjesnik, izdavač, publicist i književnik. Njegov životni put proteže se od rodnog Kotora, koji je opisao u magijsko-realističkom romanu Psine iz 1982., preko Beograda, gdje je došao početkom 1950-ih na studij šumarstva, pa do Zagreba u koji se doselio početkom 1990-ih. U Beogradu je, uz slikare Dadu Đurića, Leonida Šejku, Olju Ivanjicki i druge utemeljio umjetničku skupinu Mediala. Mediala se napajala na izvorima nadrealizma koji u srpskoj sredini ima bogatu tradiciju još od prije Drugoga svjetskog rata. Glavurtić je isticao kako je njihova uloga bila „kontrarevolucija“, odnosno kako su se kroz nadrealne interpretacije suvremenih simbola suprotstavljali modernom svijetu i socijalizmu. To stajalište moguće je i povezati s Glavurtićevim katolicizmom, koji je došao do izražaja posebno u njegovim djelima kao što je Satana, iz 1978., gdje izvještava o javljanjima Sotone u povijesti kršćanstva. Glavurtić je svojim slikarstvom ostvario značajnu dionicu u srpskoj, hrvatskoj i općenito jugoslavenskoj likovnoj umjetnosti. U Zagrebu je sa suprugom Radmilom Glavurtić držao izdavačku kuću Sion, koja je objavila prijevode nekih važnih naslova (G.K. Chestertona ili J.G. Frazera). Njegova fantazija, bogata imaginacija, erudicija i opčinjenost geometrijom i okultnim ostali su u sjećanju svih ljudi koji su boravili u njegovom krugu.

U jeku inflacije te recentnog prelaska na euro, svakodnevno možemo pratiti vijesti o porastu životnih troškova. Međutim rijetko možemo čuti konkretne podatke o tome kako inflacija pogađa najosjetljiviji dio društva te o porastu broja osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i beskućništva.

Beskućništvo, kao jedan od najnevidljivijih stambenih statusa, sustavno je zanemarivano u promišljanju socijalnih politika. Sukladno tome, praćenje njegove pojave u društvu iznimno je zahtjevno, a zbog nedovoljnog ulaganja u razvoj mjera za stambeno zbrinjavanje socijalno isključenih skupina, beskućnici su uglavnom prepušteni skrbi različitih inicijativa građana i nevladinih organizacija.

Magija je, uz religiju i znanost jedan od tri velika relativno samostalna ljudska sustava za razumijevanje svijeta. Za razliku od religije i znanosti, magija je klizna kategorija jer je češće definiraju izvanjski autoriteti (religijski, pravni, znanstveni i drugi) koji su često u opoziciji spram magijskih vjerovanja i praksi, a rjeđe je definiraju autoriteti unutar magijske prakse.
Jedan od zanimljivijih aspekata magije u ljudskoj kulturi jest činjenica da su mnogi ljudi u različitim povijesnim i socijalnim kontekstima sudjelovali u praksama koji bi vodeći religijski autoriteti njihova kulturno-društvenoga kruga obilježili kao zabranjeno, magijsko, međutim oni sami nisu ih shvaćali takvima.

U organizaciji Subversive Festivala i Kulturno informativnog centra (KIC) od siječnja do travnja 2023. održavat će se program Kulturna infrastruktura zajednice koji će se sastojati od niza panela, filmskih projekcija i umjetničkih akcija.

Prva panel rasprava održat će se 24. siječnja u 19 h u KIC-u (Preradovićeva 5, Zagreb) pod naslovom Kulturna kartografija grada: centar i periferija kulturne proizvodnje. Sudionici prvog panela - umjetnici, kustosi, arhitekti i urbanisti – ponudit će kritičku analizu stanja kulturne infrastrukture grada, promisliti o drugačijim modusima njezine upotrebe i namjene, predložiti nove kulturne punktove ili žarišta. Naši sugovornici će se pri tome osvrnuti na niz drugih pitanja koja se odnose na dva paralelna procesa: razvoj kulturne strategije i oblikovanje novog gradskog urbanističkog plana.