TEMELJ ZA KVANTNA RAČUNALA Nobelova nagrada za fiziku za 2022. godinu
14.06.2023. u 19:00 h srijeda
Nobelova nagrada za fiziku za 2022. godinu / Anton Zeilinger, John F. Clauser and Alain Aspect, Nobel za fiziku 2022.
Niti jedan rezultat kvantne mehanike posljednjih sto godina nije izazvao takvu uznemirenost ljudskog duha kao što je izazvao fenomen kvantne spregnutosti čestica, ili kako ga je Einstein nazvao “sablasnim djelovanjem na daljinu”. Danas, nakon punih sto godina od rađanja kvantne fizike, ta uznemirenost je posebno izražena, jer su pokusi i mjerenja nobelovca Zeilingera srušili svaku nadu, svaki nedosanjani san materijalističkih filozofa i njihova maštanja o tzv. skrivenim varijablama u fizici mikrosvijeta. I ne samo to … zamislite, je li moguće.. da to “sablasno djelovanje na daljinu” ima čak i svoju primjenu u kvantnim računalima i kvantnom internetu. Upravo taj fenomen isprepletenosti-spregnutosti dviju mikro čestica (i to na bilo kojim udaljenostima) sama je bit funkcioniranja kvantnih računala koja za izračun, umjesto tisuću godina potrebnih klasičnim računalima, trebaju tek nekoliko sekundi. Trijumf kvantne fizike u prošlom stoljeću - u smislu objašnjenja periodnog sustava elemenata, ili pak kovalentne veze bez koje ne može nikako ni organska kemija, pa ni život na zemlji - ništa je pred ovim gotovo nadnaravnim trijumfom.
Miroslav Dorešić ( 1950.) diplomirao je teorijsku fiziku na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od srednjoškolskih dana i tijekom studija osvojio je niz nagrada na međunarodnim olimpijadama iz fizike I matematike. Radio je kao profesor matematike i fizike u Matematičko-informatičko obrazovnom centru u Zagrebu, bio je asistent na Zavodu za fiziku Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu, a u sklopu znanstvene razmjene, boravio je u SAD-u na «Florida State University», Tallahasse, Florida.
Od 1994. godine do 1995. godine obnašao je dužnost ravnatelja Zavoda za školstvo pri Ministarstvu prosvjete i športa. Zalagao se za obnavljanje Zavoda za školstvo kao stručne ustanove i za obvezatno uvođenje državne mature radi sustavnog i cjelovitog praćenja obrazovnog sustava.
Godine 1998. imenovan je zamjenikom ministra prosvjete i športa u Vladi RH.
Autor je projekta školske računalne mreže CROSNet i projekta distribucije udžbenika.
Godine 1999. vraća se na Institut «Ruđer Bošković». Objavio je više znanstvenih radova iz područja teorijske i matematičke fizike u prestižnim svjetskim časopisima.