Predstavljanje knjige Leonide Kovač RASPRIZORENJA

Nastavljajući se na niz od četiri predavanja Leonide Kovač, Krajolici simultanih vremena: o memorijskim praksama u suvremenoj umjetnosti održana kroz 2022-23. godinu, Umjetnički paviljon u Zagrebu i nakladnik Sandorf pozivaju vas na predstavljanje nove knjige autorice Leonide Kovač, Rasprizorenja, u Kulturno informativnom centru KIC, u ponedjeljak 22. siječnja u 19 sati.

U predstavljanju će sudjelovati Leonida Kovač, Irena Bekić, Hrvoje Hribar, Tomislav Pletenac, Matko Sršen i Ivan Sršen.

O knjizi će reći:
Doprinos ove teorijske knjige temelji se na dosljednom i temeljitom izvođenju rekonstrukcije slike svijeta nasuprot kojoj se pojedinac ne postavlja kao puki recipijent izuzet iz aktivnosti života prikazanog u toj slici, već kao aktivist njezina rasprizorenja (konačnog oživotvorenja). Ukupnošću istraženih primjera u postojećim literarnim, vizualno umjetničkim, filozofskim, psihoanalitičkim, i mnogim drugim značajnim djelima moderne i suvremene
epohe, uspješnim se akterom rasprizorenja pasivne slike svijeta pokazuje onaj (oni) koji pamćenjem i aktivnim svjedočenjem svijesti o sadašnjosti u prvom redu trebaju rekonstruirati ideju zajedništva.
Nataša Lah, recenzentica

Rasprizorenja Leonide Kovač neusporediva je knjiga u suvremenoj hrvatskoj esejistici posvećenoj književnosti i vizualnim umjetnostima, ne samo zato što se nadahnjuje „metafizičkom intervencijom“, koju je na putu mišljenja dijalektičkog i historijskog materijalizma poduzeo Walter Benjamin, nego ponajprije zato što osnovni predmet analitičkog raspravljanja, uvodni ali i glavni lik, Austerlitz - uzet iz istoimenoga romana njemačkog pisca W. G. Sebalda iz 2001. - tu, na stranicama njezine knjige, susreće Maltea Lauridsa Briggea iz „Zapisaka“ Rainera Marie Rilkea, iz 1910. Austerlitz, u Sebaldovu romanu, na jednom mjestu kaže svom sugovorniku: I zar ne bi bilo zanimljivo da mi i u prošlosti, u onome što se već odigralo i što je najvećim dijelom nestalo, imamo dogovore i moramo tamo pronaći mjesta i osobe, koje su, takoreći s one strane vremena, s nama nekako povezani.
Matko Sršen, urednik

A autorica nadodati:
Kad Roisi Braidotti inzistira na nužnosti razvijanja kulture poštovanja znanja ona naglašava da politička klasa čini upravo suprotno, pa umjesto zazivanja revolucije govori o alternativnom otporu utemeljnom na načelima feminizma, antirasizma i antifašizma, na solidarnosti, te o suradnji pri pronalaženju margina za djelovanje. Mnoge od tih margina interferiraju danas u polju proširene ekstenzije pojma umjetnosti u kojemu su teorijska promišljanja neodvojiva od praktičnih djelovanja. S jedne od tih margina ispisala sam ovu „knjigu neodređene vrste” shvaćajući je kao vlastiti prilog kritici nasilja.
Leonida Kovač, autorica