PUT BEZ POVRATKA - OD LOGORA SLANA DO LOGORA JASENOVAC

10.07.2024. u 19:00 h srijeda

Program počinje u srijedu 10. 07.  u 19:00 otvorenjem izložbe "Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac" uz popratni razgovor i prikazivanje filma.

Autor izložbe je Ivo Pejaković. Organizatori izložbe su: JUSP Jasenovac, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Srpsko narodno vijeće i Kulturno informativni centar - KIC. Izložba se prethodno održala u Jasenovcu i Beogradu, uz podršku  Stiftung EVZ i Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust. 

U sklopu izložbe u KIC-u će se prikazati i film “Uvala”, redatelja Davora Konjikušića i redateljice Nike Petković, u produkciji Srpskog narodnog vijeća i Kolektora, koji je nastao u okviru umjetničkog istraživanja prostora uvale Slana za potrebe izložbe “Slana: radikalni krajobraz” u produkciji Srpskog narodnog vijeća.

Moći će se pogledati i reportaža televizije VIDA o koncentracijskom logoru u Slani, autorice Nikoline Zavišić.

Program otvorenja od 19:00

Uvodno obraćanja autora i vođeni obilazak, Ivo Pejaković

Na razgovoru poslije otvaranja sudjelovat će (abecednim redom): Sanja Horvatinčić, Nataša Mataušić, Ivo Pejaković, Vesna Teršelič, Aneta Vladimirov. Razgovor će moderirati: Ivona Grgurinović 

Prikazivanje filma “Uvala” kome slijedi razgovor s autoricom, redateljicom Nikom Petković

Popratni program "Put bez povratka – od logora Slana do logora Jasenovac" nastavljamo u tijeku srpnja i kolovoza, spomen šetnjama i obilaskom  posljednjih adresa zatočenika logora Slana i Jasenovac.

Prva spomen šetnja održat će se u utorak 23. srpnja u 19:00. Vodit će je Tena Banjeglav i Đorđe Mihovilović.

Druga spomen šetnja održat će se u petak 23. kolovoza u 19:00. Vodit će je Tena Banjeglav.

-------------------------------------------------

MJESTO STRADANJA:

U središnjem dijelu otoka Paga nalazi se duboka uvala u koju se ulazi s njegove sjeveroistočne strane što gleda na Velebit. Tu je, na terenu koji svojim izgledom podsjeća na Mjesečevu površinu, bio smješten logor Slana. Surovi uvjeti logora, kao i jednako surov odnos ustaša prema zatočenicima, nisu ostavili puno svjedoka koji bi mogli ispričati priču o ovom mjestu te nam je svako sačuvano svjedočanstvo dragocjeno. U logoru su se nalazila dva podlogora: jedan za Srbe, drugi za Židove. Prema svjedočenju rijetkih preživjelih Židova, odnos prema Srbima bio je još brutalniji, a posljedice su bile takve da prema dosadašnjim saznanjima ne postoje slučajevi srpskih zatočenika koji su preživjeli logor Slanu i Drugi svjetski rat te o tome ostavili svjedočanstvo. Zbog toga o događajima u logoru Slana znamo tek ono što je sačuvano u svjedočanstvima preživjelih židovskih zatočenika. Mjesto logora danas nije obilježeno spomenikom ili spomen pločom. Spomen-ploča je prvi put uništena početkom devedesetih, a potom dva puta samo u par dana nakon što su je predstavnici Koordinacije židovskih općina RH i Srpskog narodnog vijeća postavili. Čuvanje uspomena na žrtve holokausta i genocida je civilizacijska tekovina i zato žrtve zaslužuju bolje. Stoga pamtimo žrtve logora Slana. Zbog talijanske naredbe da se logor zatvori, najviše zbog straha od širenja epidemije, ustaše to čine te posljednje preživjele odvoze u Krapje i Bročice, što su prvi logori jasenovačkog sustava. Time, zadnje žrtve logora Slana postaju prve žrtve Jasenovca.