Postav Rogićeve foto instalacije na asocijativnom planu vrlo precizno odgovara naslovu izložbe.

"S jedne strane, izrezani komadi klasičnih dvjestolitarskih bačava za naftu ili kojekakve derivate ili pak razne kemikalije, smjesta upućuju na žitnjački industrijski background. Što je već samo po sebi u određenoj kontradikciji s nazivom tog dijela zagrebačke periferije. Koji je, dakle, u jednom trenutku iz, očito poljoprivrednog, prigradskog naselja postao industrijska periferija. Dapače, prema mijenama u izgledu njegove panorame, precizno je moguće očitati i i razvoj političkih promjena. Pa je tako danas, u sadašnje, takozvano 'post' vrijeme, Žitnjak postao postindustrijski. Iz prekojučerašnjice zaostala polja kao da uokviruju ostatke jučerašnje industrijske zone, koja, iako na umoru još nije sasvim nestala, u smislu posljednjeg hropca, ona, naime, ponekad izbaci nešto sumpora. "...
Boris Greiner, iz predgovora.

Predstavljanje prvog Europskog umjetničkog satelita

Izložba povodom 50 godišnjeg mita o kulturalizaciji svemira* Informans / Informance Zupančič/Turšić/Živadinov

* 1995 godine izveden je u Ljubljani ‘Projektil Noordung 1995-2045.’, predstava sa sedam glumaca i sedam glumica prema tekstu ‘Ljubav i država’ hrvatskog dramatičara Vladimira Stojsavljevića.
Namjera je Zupančićeve, Turšiča i Živadinova je reprizirati izvedbu projektila svakih 10 godina, a po smrti izvođača zamijeniti ga znakom koji su izvođači sami odabrali.
‘Projektil Noordung’ pratiti će proces zamjene izvođača znakom tj. transfiguracija glumca u znak i na koncu izradu satelita (umjetničkog satelita – umbota) po glumčevom umjetničkom algoritmu: biografika - bilogika - biomehanika.
Kruna ovoga pedesetgodišnjeg projekt je lansiranje svih četrnaest satelita koji predstavljaju sve glumce u izvornoj predstavi iz 1995. godine i samoga autora projekta, u ekvatorijalnu orbitu oko planete Zemlje.
Lansiranje bi se trebalo dogoditi 2045. godine.

Izložbu možete pogledati od ponedjeljka do nedjelje od 11 do 20h

Povijest omladinskih radnih akcija obično se dijeli u 6 faza: Radne akcije za trajanja Drugog svjetskog rata, velike poslijeratne radne akcije: 1946 - 1951., lokalne radne akcije: 1952 - 1957., slijedi period oživljavanja velikih radnih akcija: 19581964., zatim se ponovo intenziviraju lokalne radne akcije: 1965 - 1967. do vremena reafirmacija dobrovoljnog omladinskog rada, i od 1968. do kraja njihovog trajanja.

Izložba i katalog daju uvid u način predstavljanja i promidžbe radnih akcija posredstvom vizualnih medija. Od početne agitacije zasnovane na tiskanim i šapirografiranim materijalima, dugovječnost radnih akcija rezultirala je bogatom i šarolikom produkcijom oblikovanja grafičkih mapa, plakata, letaka, brigadnih novina, razglednica, knjižica, iskaznica, priznanja, diploma, prigodnih poštanskih maraka, stručnih publikacija... Za omladinske radne akcije skladana su djela ozbiljne i popularne glazbe, dizajnirane omotnice singl i LP izdanja. Snimani su filmovi: edukacijski, dokumentarni, igrani za koje su oblikovani plakati. Za akcije koje su trajale više godina zaredom gradila su se i opremala cijela naselja, proizvodila se odjeća i obuća. Pored grafičkih dizajnera i likovni umjetnici bili su angažirani i stvarali su na terenu - u brigadama. Brojni umjetnici i dizajneri su stvarali, tiskare i tvornice proizvodile.

SUBOTA, 15. 4. 2017. U 12 h - Otvorenje izložbe u Galeriji na katu

Izložba pod nazivom Frames predstavlja dio radova nagrađivanog bosanskohercegovačkog strip crtača Enisa Čišića nastalih u periodu od 2012. do danas. Naslov izložbe odnosi se na seriju strip crteža inspiriranih kultnim likovima iz svijeta stripa, filma i pop kulture, točnije reprodukcija filmskih kadrova s kojima je Enis diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Film i strip usko su povezani s Enisovim stvaralaštvom.
U svom konceptu Enis Čišić izdvajao je pojedinačne slike iz filmskih ostvarenja i reproducirao ih kroz crtež, baveći se linijom, formom i prostorom unutar različitih kompozicija, kao i svjetlom i sjenom, odnosno svim onim elementima koji po pravilu čine jednu sliku. Međutim, kadrovi se odnose i na devetu umjetnost kojom se Enis profesionalno bavi tako da će posjetitelji imati priliku vidjeti mapu izvora njegovih inspiracija iz kojih je autor crpio ideje te ih vizualizirao i predstavio kroz crteže, ilustracije i strip stranice.

Prva samostalna izložba Zvonimira Ferine - Neon Baroque
je dobio ime spajajući dva gotovo nespojiva
elementa, kako vremenski tako i tematikom, što je refleks
motiva izložbe koji kombiniraju baroknu kompoziciju i
poziranje s gorućim bojama i tonovima suvremenog svijeta.

Izložbu čini desetak djela velikog formata na kojima su
osobni i skupni portreti fotografovih prijatelja i suvremenika u pozama i kompozicijama koje evociraju klasična dijela sakralne tematike.

Držeći se egide "mali budžet, veliki format" djela su
predstavljena u formatima koji su daleko veći od stvarne
veličine figura na printevima, čime se željela naglasiti ali
i srušiti prolaznost i jednokratnost modne komponente samih
radova.

...Podsjećanje na knjigu „Svijetla komora“ Rolanda Barthesa u kontekstu fotografija koje na ovoj izložbi kani pokazati Krasnodar Peršun čini mi se višestruko važnim. Štoviše, birajući te fotografije njihov autor kao da je i sam polazio od teksta za kojim sam i ja posegnuo gledajući ono što čini ovu izložbu. Snimateljski rad Krasnodara Peršuna poznajem odavno, jer sam mu fotografije susretao na stranicama magazina za koje je radio, a kada je prije desetak godina dio svojega opusa namjeravao ukoričiti u knjizi, pisao sam u njoj predgovor. Te fotografije karakterizirao je glamour zvijezda koje je fotograf profesionalno snimao unoseći u svaku od njih stanoviti pomak od klišejiziranih fotografija koje se pojavljuju u drugim ilustriranim revijama. Peršun je u poznatim licima nastojao pronaći neku svoju priču, upisati sebe u njihovu auru. I u tome je na vrlo dobar način uspijevao.

Preuređenjem Kulturno informativnog centra ostvareni su uvjeti unutar kojih je KIC dobio novi, prošireni (kvadratima i kubikažom) kvalitetno opremljeni izložbeni prostor.
U prethodnim desetljećima taj je prostor, na katu ustanove, bio namijenjen raznim događanjima, a 1975. koncipira se u galeriju za izlaganje nadolazećih umjetnika pod imenom – Studio galerije forum.
Tijekom '90-tih, prostor postaje dio ugostiteljskog objekta te zadržava dio galerijske djelatnosti s fokusom na fotografiju te time postaje jedina specijalizirana galerija za taj medij.
Danas, u novim tehničkim i prostorni uvjetima na katu ustanove moguće je obavljati galerijsku aktivnost na kvalitetnoj razini.

Misija: Galerija na katu izlagačko je mjesto otvoreno onima kojima je umjetnost i kultura područje aktivnog istraživanja svijeta u kojem stvaraju ne bježeći od prošlosti i namjerno koračajući u nepoznato.

Vizija: Postati mjesto susreta projekata i publike gdje se susreće duh vremena koji nastoji doprinositi razvoju tolerantnog i humanizmom nadahnutog okruženja. Barem na katu.