U ponedjeljak 16. prosinca u 19 sati u KIC-u, Preradovićeva 5, otvara se izložba i filmski program koji priređuju Filmske mutacije festival nevidljivog filma, KIC i Muzej suvremene umjetnosti u suradnji s HRT-om.

Program povezuje berlinske filmove - eseje Irene Vrkljan i Haruna Farockija, njihove portrete umjetnika i portrete grada Berlina iz dvostrukog motrišta – ovdje i drugdje.
Kustosice su Antje Ehmann i Tanja Vrvilo.

U programskom je žarištu filmska tetralogija Irene Vrkljan koju je režirala na dffb-u (Deutsche Film - und Fernsehakademie Berlin, Njemačkoj akademiji za film i televiziju u Berlinu) tijekom studija 1966. -1969. koji je upisala s Farockijem i prvom generacijom studenata filmske režije.

Tijekom trajanja izložbe održavat će se projekcije u kinodvorani i vodstva.

Pridružite nam se u subotu, 4. 1. 2025. u 19 sati na još jednom stručnom vodstvu, posljednjem prije zatvaranja, kroz filmsku izložbu „Film nije na prodaju“ u Kulturno informativnom centru (Preradovićeva 5).

Kroz izložbu će nas i ovaj put provesti kustosica i autorica izložbe Tanja Vrvilo.

U subotu, 11. siječnja 2025. u 19 sati u Galeriji na katu Kulturno informativnog centra u Preradovićevoj 5, otvara se izložba Susret na Tromeđi, autorice Inie Herenčić, nastala u produkciji Srpskog narodnog vijeća.
Izložba je inicijalno planirana u suradnji sa sinjskom Gradskom galerijom Sikirica u rujnu 2024., no zabranjena je odlukom sinjskog gradonačelnika.

Riječ je o ciklusu fotografija koje prate tradicionalnu kulturnu manifestaciju Sijelo Tromeđe koja se odvija u selu Strmica kontinuirano već više od pola stoljeća. Manifestacija predstavlja prvenstveno narodne običaje hrvatskih Srba, ali i onih iz susjednih zemalja. Uz društva iz Srbije, Bosne i Hercegovine, a odnedavno i Slovenije koja izvode uglavnom folklorne koreografije, na Sijelu Tromeđe najčešće nastupaju društva iz obližnjih područja (Like, Bukovice, Banije). Na manifestaciji se izvodi mahom izvorni, vokalni i instrumentalni repertoar dinarskog kraja.

Kustosica Ana Žanko piše o izložbi: „Tromeđa je u prvom redu stvarna, konkretna geografska odrednica uskog prostora na kojem se dodiruju Lika, Dalmacija i Bosna te na kojem su kroz povijest supostojale različite kulture i međusobno se isprepletale – kultura hrvatskih Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ta tromeđa, u geografskom smislu granice, razgraničenja, na fotografijama Inije Herenčić ne postoji. Na njenim fotografijama ostaje zabilježena ona druga tromeđa – tromeđa prošlosti, sadašnjosti i budućnosti – koja se pretače i rastače u prizorima koji podjednako mogu biti sada i ovdje, a mogu biti i tamo i onda – prije ili poslije.“