Od 29.1. 2021. u Galeriji Forum, Teslina 16, moći će se pogledati izložba Sićušni zagrebački salon. Izložba je zamišljena kao mali pregled recentnih radova hrvatskih umjetnika svih generacija, koji imaju zajedničku poveznicu – pokušaj samorefleksije kroz umjetničko stvaralaštvo.

Na izložbi se može vidjeti slika doajena hrvatskog slikarstva, Đure Sedera koja pokazuje njegovu neumrlu živost i neugaslu strast prema slikarstvu, njegovu jednostavnost i razigranost, kao i veliku vještinu. Slično se može reći i za Vatroslava Kuliša, čiji je vitalizam svoj izraz pronašao u ekspresivnoj apstrakciji. Jednostavno veselje u životu očito su i u ovom Kuliševu platnu iz novijeg razdoblja, u kojemu radi kružne oblike na horizontalnim formatima. Ivan Fijolić, poznat kao kipar, ovoga puta izlaže pastel na kartonu u kojemu na duhovit način komentira pojedinca pred zavodljivim svijetom umjetnosti.

Od petka 5. ožujka, u Galeriji Forum, u Zagrebu, od 19 sati, uz sva pridržavanja zdravstvenih mjera, može se pogledati izložba fotografija Milana Pavića.

Izložba se zove Uredi, kavane, ateljei, a na njoj će biti prikazan odabir portreta hrvatskih umjetnika koje je Pavić snimio tijekom svoga života.
Rođen u Daruvaru 1914., Milan Pavić je, kako piše Josip Depolo u njegovoj monografiji (u izdanju Spektra iz Zagreba, 1986.) svoj prvi kontakt s novinama ostvario u istom gradu 1934., razgovarajući s Franjom Fuisom, zagrebačkim novinarom poznatim po izuzetno zanimljivim reportažama. Fuis je mladoga Pavića povezao s redakcijom Novosti, gdje je on od 1935. počeo objavljivati reportaže iz rodnog mu Daruvara. Iste je godine dobio svoj prvi fotoaparat i to kao nagradu redakcije časopisa Panorama iz Beograda, jer je u Daruvaru za njega sakupio 27 pretplatnika. Tako je započela karijera upisana u povijest hrvatske fotografije.

Od petka 9.4. od 19 sati u Galeriji Forum u Zagrebu, može se pogledati izložba Dominika Vukovića pod naslovom Putovanje zlatne ploče.
Zlatna ploča iz naslova odnosi se na poruku poslanu s NASA-inim svemirskim letjelicama Voyager, koje su odaslane u svemir 1977. Ponajviše zaslugom astronoma Carla Sagana, popularizatora znanosti i istraživača mogućnosti izvanzemaljskog života, svaka je od sondi sa sobom nosila zlatnu gramofonsku ploču, na kojoj je snimljena lepeza zemaljskih iskustava (širok raspon glazbe, zvukovi prirode, pozdravi Zemljana na različitim jezicima i elektronski upisane slike), kao poruku mogućoj izvanzemaljskoj civilizaciji koja bi na sondu naišla.

Knjiga Marka Marije Gregorića Uz krizu kritike u izdanju Sandorfa predstavit će se u Galeriji Forum 28.4. u 18 sati.
Knjigu će, uz autora, predstaviti Igor Grbić i Feđa Gavrilović.

Marko Marija Gregorić rodio se 1975. godine. Završio je studij filozofije i religijskih znanosti, na vrijeme da bi se mogao potpuno posvetiti prevođenju i pisanju. Prijevode kontinuirano objavljuje od 2001. godine, i u njegovu prijevod dosad je objavljeno pedesetak knjiga. Prevodi s francuskog, a po potrebi i s još nekih jezika. Piše uglavnom eseje i poeziju. 2013. objavio je knjigu eseja u izdanju Sandorfa, "Riječi pod nosom/Ogledi o metafizičkom značenju prevođenja".

Dana 4.5., na stotu obljetnicu rođenja Ede Murtića, u Galeriji Forum se održalo otvorenje izložbe u sklopu manifestacije 11. dani Ede Murtića na kojoj su izloženi radovi nastali na desetogodišnjoj studentskoj radionici održavanoj u Velikoj Pisanici, pod mentorstvom Zlatka Kesera i Gordane Bakić. Kustos izložbe je Milan Bešlić.
Umjetnici koji izlažu su: Tara Beata Racz, Franciska Topolovec, Jurica Pušenjak, Mihael Klanjčić, Ivan Barun, Apolonija Lučić, Ivana Grbec, Ana Šokčević, Josip Rončević i Hristina Marzneska.

Izložba je otvorena do 14.5.2021.

Od ponedjeljka 24. svibnja, u Galeriji Forum, Teslina 16, Zagreb, od 19 sati, uz sva pridržavanja zdravstvenih mjera, može se pogledati izložba "Mandala – hram tajne tantre".

Hramski kompleks Choijin Lama ponosno predstavlja izložbu "Mandala – hram tajne tantre", koja prikazuje fotografije muzejskih artefakata iz 18. i 19. stoljeća. Također ćete pronaći fotografije prekrasnih arhitektonskih nacrta muzejskog kompleksa Hrama Choijin Lama.

Muzejski kompleks Choijin Lama – veličanstveno arhitektonsko remek-djelo te neizrecivo vrijedna baština mongolske povijesti, religije i kulture – građen je od 1904. do 1908. godine za vjerske obrede Dragocjene Mudrosti i Čiste Predanosti Khutugtua lame Luvsankhaidava (1872. – 1918.), mlađeg brata vladara 8. Bogd Jetsun Dampe. Muzejski kompleks sastoji se od 5 hramova i svaki od njih pravo je remek-djelo.

Od 1. lipnja u 18 sati, uz sva pridržavanja zdravstvenih mjera, Zajednica Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije predstavlja izložbu Nevjesta kosovske umjetnice Shqipe Kamberi u Galeriji Forum, u Teslinoj 16.

Shqipe Kamberi rođena je 1975. u Prištini na Kosovu. Godine 1998. diplomirala je slikarstvo na Akademiji znanosti i umjetnosti Sveučilišta u Prištini, u klasi Muslima Mulliqija, i završila doktorski studij u klasi Visara Mulliqija.
Izložba Nevjesta suvremeni je komentar Kanuna, albanskog običajnog prava iz srednjeg vijeka, kodificiranoga u 15. stoljeću kao Kanun Lekë Dukagjinija. Prema njemu prava žena su izrazito ograničena. Takvi običaji dugo su se zadržali u dijelovima Albanije i Kosova, a njihove tragove možemo vidjeti i danas. Radovi Shqipe Kamberi predstavljaju portrete mladenki s detaljima tradicionalne albanske nošnje. Činjenica da i danas pronalazimo brak prema Kanunu stavlja se u kontekst svijesti žena danas i ženske emancipacije. Ovaj ciklus je suvremeni, feministički komentar tradicionalnog prava koje stavlja žene u podčinjeni položaj. Ženske figure u njemu su uronjene u tradicijske nošnje, oči su im pokrivene, a njihov se identitet gubi.

Od 18. lipnja u 19 sati, uz pridržavanje svih propisanih mjera, u Galeriji Forum u Teslinoj 16 u Zagrebu moći će se pogledati izložba Ivana Fijolića Sweet summer breeze.
Naslov izložbe odnosi se na osjećaj cjeline s kozmosom, osjećaj za kojega se Fijolić boji da je izgubljen u suvremenom svijetu.
Ivan Fijolić rođen je 1976. u Zagrebu. Završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna i diplomirao na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Mire Vuce. Na istoj Akademiji danas radi kao profesor. Izlagao je na brojnim izložbama (samostalnim i skupnim) i autor je brojnih javnih skulptura (Bruce Lee, Mostar; Franjo Tuđman, Glina; Ratko Petrić, Zagreb).

U Galeriji Forum od 1.9.2021. u 19 sati može se vidjeti izložba Nikoline Šimunović Lapis Lazuli koja je početkom ovog ljeta bila prikazana publici u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Gostovanje ove izložbe dio je suradnje Galerije Forum s Umjetničkom galerijom Dubrovnik.

Na izložbi će umjetnica pokazati nekoliko novijih apstraktnih kompozicija. Kustosica izložbe je Anita Ruso, koja na slikama Nikoline Šimunović ističe lirsku meditativnost: „Poznato je da je kultura ladanja ukorijenjena u dokolici, vremenu slobodnom za stvaralaštvo i samodjelatnost kojom se čovjek ostvaruje i djelatno potvrđuje kao slobodno biće. U vlastitom ostvarivanju i potvrđivanju, umjetnica u osobnim 'ladanjskim' prostorima stvara 'lirsku ugođajnost', najupečatljiviju karakteristiku vlastite umjetnosti. Izostajanje konkretnih tema ne sprječava bujanje formi koje svojim preklapanjem, transparencijama, prodiranjima slojeva boja, sveukupnom nježnošću, uvlače gledatelja u sklad uljuljane i mekane ekspresije.“

Izložba Stjepana Šandrka u Galeriji Forum, u Teslinoj 16, pod nazivom Who the Fuck is Tinky Winky?! može se pogledati od 15.10. 2021., od 19 sati.

Na Šandrkovim slikama miješaju se prizori iz virtualne stvarnosti s prizorima iz masovnih medija i onima iz realnosti. Na se taj način, kroz slikarstvo, briše granica stvarnosti i fikcije, relativizira se mogućnost naše percepcije i našeg djelovanja u svijetu. Predgovor izložbe potpisuje voditelj Galerije Forum Feđa Gavrilović.

Od ponedjeljka 15.11. u 19 sati može se pogledati izložba Hajrudina Kujundžića pod nazivom Tako čudesno nemoderan.

Hajrudin Kujundžić rođen je 1915. u Velečevu, pokraj Ključa u BiH., a umro u Zagrebu 1986. Sudjelovao je u Narodnooslobodilačkoj borbi, a potom završio slikarstvo na zagrebačkoj Likovnoj akademiji u klasi Jerolima Miše (1951.), nakon čega nastavlja usavršavanje u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića. Živio je u Zagrebu i u Selcu, na Kvarneru, gdje je 1967. preuredio stari mlin i otvorio Galeriju Toč. U Selcu je ostvario i značajne javne narudžbe: fresku na zgradi tamošnjeg Turističkog ureda, kao i freske u mrtvačnici.
Interes za fresko-tehniku javio mu se kada je 1950-ih za fundus Gliptoteke kopirao istarske srednjovjekovne zidne slike. Bio je predsjednik HDLU-a 1976. – 1979., dobio je Nagradu Grada Zagreba, izlagao je na brojnim međunarodnim izložbama, između ostalog u Amsterdamu, Milanu, Beogradu, New Yorku, Mainzu, Beču, a u Zagrebu je održao niz značajnih izložaba, još od 1957., kada prvi put samostalno nastupa u Umjetničkom paviljonu.
Ostvario je jedinstven opus u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, a ova izložba je prilika za ponovno otkrivanje zagrebačkoj publici ovog izuzetnog umjetnika.

Od četvrtka, 16.12. od 19 sati u Galeriji Forum u Teslinoj 16 u Zagrebu moći će se pogledati izložba do sada neizlaganog opusa Josipa Vanište pod nazivom Sva lica Gorgone. Riječ je o njegovim karikaturama.
To su duhoviti crteži Vaništinih kolega umjetnika, prijatelja iz Gorgone, estradnih ličnosti i slučajnih prolaznika. „Karikature prijatelja i javnih ličnosti, sve te fizionomije koje su Vaništu fascinirale, čine zanimljivu povorku lica koja je susretao od kraja 1940-ih, na hodnicima Akademije likovnih umjetnosti (završio ju je godine 1950., a prvi snop ovdje izloženih duhovitih crteža može se datirati u dane njegova školovanja), do 2000-tih, kada su mu se ona ukazivala na televizijskom ekranu.