Samira Kentrić je slovenska autorica koja se bavi ilustracijom, no jednako tako i umjetnošću obilježenom kritičkim promišljanjem svijeta. Polazeći od osobnog iskustva ona svoj društveni okoliš promatra iz intimnog rakursa djeteta iseljeničke bosanske obitelji te tako dodatno osnažuje prikaze općeg stanja ratne i poratne stvarnosti ovih prostora.
Umjetnica koja u svojim (nad)realističkim crtežima pokazuje suvereno zanatsko umijeće ne zaustavlja se na demonstraciji vlastite vještine nego koristi metier kao sredstvo posredovanja intenzivne refleksije, aktivnog postavljanja prema društvenom hororu proteklog razdoblja, jednako kao i prema problematičnoj suvremenosti koja je uslijedila.

Otvorenje izložbe: petak, 15. 4. 2016. u 19 sati

Izložba ostaje otvorena do 7. 5. 2016.

Stvaralaštvo Željka Badurine temelji se na ideji živog, svakodnevnog kontakta s publikom pa dosljedno tome autor odabire i svoj medij. Tako je, uz različite izložbene nastupe i osebujne akcije, u razdoblju od 2005. do 2012. radio na projektu post-arta, terminološki dvosmislene mail-art inačice. Sistematski je kreirao i na brojne adrese razaslao čak 208 izdanja svojih razglednica koje su oblikovane kao različiti spojevi slike i teksta, kao fotomontaže koje su komentirale pojedina aktualna zbivanja unutar širokog područja društvenog života prožeta elementima iz sfere lokalne i međunarodne, suvremene i klasične umjetnosti.

Otvorenje izložbe: četvrtak, 19. 5. 2016. u 19 sati

Unutar dubrovačke suvremene likovne scene čija je jedna od bitnih odrednica reagiranje na prostorno okruženje, Ivona Vlašić i Luko Piplica njeguju svoju specifičnu poetiku.
Uz pitanja o različitim načinima percepcije ambijenta, odnosa prema prirodi i samom vremenu koje, sažeto u prirodne pojave, dobiva nešto sporiji tijek, Ivona Vlašić vrlo diskretno i nenametljivo, dodiruje i dubrovački društveni moment.

Otvorenje izložbe: Petak, 8. 7. 2016. u 20 sati

Prošlo je deset godina od prerane smrti Željka Jermana, jednog od najradikalnijih i najhrabrijih hrvatskih suvremenih umjetnika.

Bio je neumoljivi nonkonformist, kako u životu tako i u radu. Kao buntovno 'dijete 68.' nastojao je širiti granice te, redovno nezadovoljan učinjenim, uvijek kretao dalje u negiranju konvencionalnih uzusa, građanskih zahtjeva i poimanja umjetnosti.

Njegovi radovi bili su djelatni izraz otpora prema ljepuškastom, urednom, primjenjenom, upotrebljivom …. Sadržavali su prvenstveno čežnju za istinitim, za (samo)spoznajnim, svjedočili osobni ulog uz razotkrivanje bez ostatka.

Krenuo je od službene fotografije, štoviše kao priučeni fotoobrtnik, no bio je zapravo autentični autodidakt koji je rano prekinuo i redovno gimnazijsko školovanje.

Vrlo brzo Jerman shvaća da nije predodređen za rutinsko zanatsko poslovanje kao ni za produciranuje 'umjetničke fotografije', da je njegov poziv neizvjesniji i teži.

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na predstavljanje

kataloga izložbe

ŽELJKO JERMAN

DESET GODINA POSLIJE

2006. - 2016.

u ponedjeljak, 12. rujna 2016. u 19.30 sati

Od 8. do 30. srpnja 2016. u Galeriji Forum održana je izložba povodom desete godišnjice smrti Željka Jermana, jednog od najradikalnijih i najhrabrijih hrvatskih suvremenih umjetnika.

Izložba je obuhvatila djela iz svih važnijih faza umjetnikova rada, od ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća do kraja života, a katalog evocira postav izložbe te apostrofira markantnije izloške.

Autorstvo izložbe, prateći tekst i uredništvo kataloga potpisuje Antun Maračić, fotografije je snimio Marko Ercegović, a autor grafičkog oblikovanja je Tomislav Turković.

Veselimo se susretu i čuvamo Vam primjerak kataloga.

Kroz ludički pristup s iznenađujućim tehničkim invencijama i vizualnim pojavnostima notornog platežnog sredstva, Babić omogućuje zamišljanje nad stvarnim atributima vrijednosnih papira i objekata želja koji vladaju našim svijetom.

Vanja Babić (Zagreb 1984.) diplomirao je 2013. godine na odsjeku Novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Izlagački je aktivan i zapažen već prije završetka studija, a iste godine kada diplomira postaje višestruki laureat: dobiva nagradu Essl Art Award 2013. , Stipendiju Becks za umjetničko stvaranje i posebnu nagradu na izložbi Energija (sponzor INA), 2013. godine.

27. listopada 2016., od 16 do 22 sata

Ovaj dugotrajni performans zamišljen je kao niz akcija koje uključuju predodžbe prolaznosti, a zasniva se na povijesti radničkih migracija u Sjedinjenim Američkim Državama početkom 20. stoljeća kao i kulturi beskućništva uopće.
Okolnosti i iskustvo lutanja pretvoreni su u materijalni i diskurzivni rječnik za refleksiju imaginarija ceste, udesa pridošlice, egzila i izgubljenosti, beznađa i očajničkih poteza – svega onoga što je Vilém Flusser nazvao 'slobodom migranta'.

Izložba Novi fosili mladog multimedijskog umjetnika i dizajnera vizualnih komunikacija Nike Mihaljevića predstavlja niz njegovih recentnih, većinom dosad neizlaganih radova u najrazličitijim oblicima – od audio-instalacija, preko videa do objekata i knjiga.

Jedan od fokusa Mihaljevićevog zanimanja su svakodnevne, obične, trivijalne, dokoličarske, naizgled besadržajne, besmislene i beznačajne situacije koje vjerodostojno dokumentira služeći se najrazličitijim medijima – primjerice audio-zapisi razgovora i druženja i njihove tekstualne transkripcije, zvučne kompozicije, fotografije, crteži, tiskani samizdati, cedeovi, audio-kasete itd. Konačna svrha dokumentiranja, međutim, nije samo bilježenje, nego izdvajanje i simbolično 'uokvirivanje' određenog događanja kao nečeg što, iz umjetnikova rakursa, ima transcendentnu, mističnu dimenziju te je vrijedno pažnje i štovanja.

Iz predgovora Marka Goluba

Trajanje izložbe je produljeno do 14. 1. 2017.

Krnji naslov izložbe, u kojemu izostaje prva riječ te nastavak pretpostavljene sintagme nakon konstatacije da je 'nešto završeno', startna je intriga koja uvodi u niz neočekivanih i zbunjujućih plastičkih ambijentalnih sklopova. Već pogledom s ulice na galeriju u kojoj se izložba održava, na samom njezinom izlogu susrećemo se s prvim radom, drastično oponentnom adventskom tipu idiličnih dekoracija kojima je trenutno napučen grad. Riječ je o 'Rasteru nepoznatog autora', evokaciji nehotičnih kreativnih produkata anonimnih građana koji su uoči ratnih prijetnji 1991. godine, u cilju zaštite, ljepljivim trakama rastrirali staklene površine gradskih lokala.
Trakama, uskim bijelim papirnatim, koje gusto padaju sa stropa i prisiljavaju nas na proboj u prostor galerije prema nejasnim vatrometnim bljeskovima s ekrana u dnu 'koridora', realiziran je i drugi rad kao nastavak 'nekonforne' percepcije i konzumacije, kako sadržaja tako i prostora izložbe.