Utorak, 21. 4. 2026. u 19 sati
Pitka voda i sloboda III
Rajko Grlić
1999., 14'
Godine 1973. Rajko Grlić snimio je jednominutni dokumentarni film Pitka voda i sloboda. Komisija za pregled filmova SR Hrvatske zabranila ga je za javno prikazivanje. Godine 1986. snima nastavak tog filma, Pitka voda i sloboda II. On priča o sudbini svog prethodnika i ujedno prikazuje što se sve dogodilo s jednim vrelom i jednom kamenom pločom, predmetima koji su prouzročili njegovu zabranu. Godine 1998. snimljen je Pitka voda i sloboda III, nastavak prethodnih dvaju filmova i nastavak priče o vodi, slobodi i vrelu.
Prateći sudbinu jedne česme i jedne spomen-ploče u razdoblju od 26 godina, Grlić stvara efektan filmski komentar o političkim sistemima, usahnulim vrijednostima i suhoći dominantnih ideologija.
Virdžina
Srđan Karanović
1991., 101'
U zabiti i kršu Kninske krajine obitelji bez muškog potomstva smatrane su ukletima i osuđenima na propast. Da bi se spasile prokletstva, jedno od ženske djece često bi bilo odgajano kao muško. Obitelji s virdžinom skrivale bi istinu o pravom spolu djeteta kao najdragocjeniju tajnu. Tako i Timotije, poglavar svoje porodice, odluči da njegova najmlađa kći postane virdžina i nadjene joj ime Stevan. Djevojčica raste kao dječak, i od najranijeg djetinjstva prisiljena je da poništi sve žensko u sebi. No, na pragu djevojaštva, zaljubi se u mladića...
Radnja drame, smještena na kraj 19. stoljeća, inspirirana je novinskim člankom o ženi iz Albanije koja je 25 godina provela kao muškarac. Karanović, koji uz režiju potpisuje i scenarij filma, o filmu je rekao sljedeće: „Što se tiče ideje ovog filma, činilo mi se da je priča o devojčici koju teraju da bude muško, a koja to ne želi, nego želi da bude ono što jeste, u stvari priča o onome što i mi u svojim životima i sazrevanjima uvek želimo i čemu težimo – da nas okolina pusti da budemo ono što jesmo, a ne što bi ta okolina htela da budemo“ Premijerno prikazana na Mostri, Virdžina se smatra posljednjim jugoslavenskim filmom, a snimana je na autentičnim lokacijama u okolici Knina. U složenom i dugogodišnjem produkcijskom procesu zadaću hrvatskog koproducenta preuzeo je Rajko Grlić, a film dovršen u osvit rata, zbog čega je izostala njegova hrvatska distribucija. Za naslovnu ulogu Marta Keler ovjenčana je Europskom filmskom nagradom.
Razgovor nakon projekcije s redateljem Rajkom Grlićem.
